Prokrastinacija – zašto odgađamo obaveze?

Prokrastinacija dolazi od latinske riječi procrastinare što znači odgađanje obaveza za sljedeći dan, a definira se kao dobrovoljno odugovlačenje s obavezama ili zadacima unatoč tome što unaprijed znamo da će nam to nanijeti negativne posljedice.

Zašto odgađamo obaveze?

Ponekad nam se obaveze ili zadaci mogu činiti teškima ili dosadnima i skloni smo odugovlačenju. Iako uzrok prokrastinacije izgleda jednostavan, često postoji dublja pozadina odgađanja.

Prokrastinacija se povezuje s nedostatkom samopouzdanja u obavljanju zadataka ili nesigurnosti zbog prethodno neuspjelih pokušaja te razočaranja u ishode nekih događaja.

Takva iskustva sa sobom nose negativne osjećaje zbog kojih se najčešće ne želimo suočiti sa predstojećim zadatkom. Vrlo često, i samo razmišljanje o nekom zadatku može nam izazvati osjećaj stresa i tjeskobe.

Brige postaju tuđi problem

Prokrastinacija nam u takvim trenutcima pruža trenutno olakšanje. Obaveze o kojima smo donedavno razmišljali s grčem u želudcu ostavljamo za kasnije te se prema njima počnemo odnositi kao da su tuđi problem. Tada se osoba oslobodi stresa, a mozak prokrastinaciju doživljava kao nagradu. Upravo se iz tog razloga ona kronično ponavlja.

Osoba koja odgađa obaveze, često se suočava s osobnim i društvenim posljedicama uzrokovanih odgađanjem zadataka, što kod pojedinca može uzrokovati dodatan stres.

Rizici prokrastinacije

Interes za istraživanje prokrastinacije donedavno je bio vrlo malen. Tek joj se u posljednje vrijeme, posebice nakon pandemije, počela pridavati pažnja u znanosti jer se sve veći broj ljudi susreće s ovim problemom.

Povremeno odgađanje obaveza može prijeći i u kroničnu prokrastinaciju koja može uzrokovati kronični stres koji djeluje na naše psihičko i fizičko zdravlje.

Osim što je prokrastinacija pozitivno povezana sa stresom, pojavljuje se veza između prokrastinacije i nezdravih navika. Osobe koje odgađaju obaveze često ne pronalaze vremena za bavljenje tjelesnom aktivnošću i vođenjem brige o pravilnoj prehrani. Nezdrave navike koje nerijetko prate prokrastinaciju su pušenje i konzumacija alkohola. Dugoročno, takvo ponašanje može povećati rizik od razvoja bolesti, posebice kod osoba s već postojećim rizicima.

Kako prokrastinacija negativno djeluje na naš organizam?

Stres, kao i svi procesi u našem organizmu ima fiziološku podlogu pa on tako može djelovati na pojačano djelovanje rada autonomnog živčanog sustava, kao na primjer pojačan rad srca, pojačana mišićna napetost i ometanje sna.

Osim na fizičko zdravlje, prokrastinacija može uzrokovati manjak samopouzdanja te negativne i oštre samoprocjene zbog neispunjenja svojih ili tuđih očekivanja, kao i stvaranje krive slike o sebi i svojim sposobnostima.

Samoprocjena

Prokrastinacija je česta među osobama koje se često suočavaju sa stresom. Sljedećih nekoliko tvrdnji može vam pomoći u samoprocjeni.

1) Pripremajući se za neki zadatak, često gubim vrijeme radeći druge stvari.

2) Obično odgađam vrijeme početka obavljanja nekog zadatka/obaveze.

3) Velik broj obaveza stvara mi stres.

4) Približavanje roku nekog zadatka čini me nervoznim.

5) Najveći mi je problem što ne znam kako započeti.

6) Nikad ili rijetko se bavim tjelesnom aktivnošću.

7) Ne pazim na prehranu.

8) (Često) pušim ili konzumiram alkohol.

Kako pronaći rješenje?

Prokrastinaciju je vrlo važno osvijestiti i suočiti se s njom. Važno je naučiti nositi se sa stresom te steknuti naviku planiranja i organiziranja vlastitog vremena.

Kako ona može djelovati na efikasnost obavljanja naših obaveza, posljedično može djelovati i na naše fizičko i psihičko zdravlje stoga je to problem kojemu je potrebno pridodavati sve više pažnje kako bismo ga spriječili u početku.

Vodite se starom poslovicom: nemojte ostavljati za sutra ono što možete učiniti danas!