Zahvaljujući podacima koji su prikupljani desetljećima, ekolog Ben Zuckerberg i njegov tim znanstvenika sa Sveučilišta Wisconsin-Madison u procesu su razvijanja sustava koji bi predviđao klimatske promjene. U poveznici s time predviđao bi migraciju ptica, veličinu populacija divljih životinja te mnoge druge povezane procese.
Podizanjem svijesti o klimatskim promjenama te općenito o ekologiji, stotine tisuća volontera diljem svijeta prikupljali su kvalitetne podatke o promjenama koje uviđaju. Zahvaljujući tim podacima, Nacionalna zaklada za znanost započela je s postavljanjem ekoloških postaja diljem SAD-a po uzoru na već prisutne meteorološke.
Klimatski i ekološki dipoli
Klimatski dipoli uobičajena su karakteristika klimatske varijabilnosti u kopnenim i morskim sustavima jer se kontrastni obrasci temperaturnih anomalija ili oborina pojavljuju istovremeno na dva različita geografska položaja. Na primjer, za nedavne suše i požare u Australiji, neki znanstvenici krive fenomen Dipol u Indijskom oceanu ili El Niño Indijskog oceana. Zbog promjene temperature površine mora u zapadnom Indijskom oceanu, fenomen može uvelike utjecati na klimu u Australiji. Klimatski dipoli tako mogu stvoriti i ekološke dipole koji se mogu uočiti promatranjem bioloških i klimatskih podataka prikupljenih diljem svijeta. Oni predstavljaju odnos između ekološkog procesa ili obrasca koji je većinski potaknut pojavom i pravilnošću klimatskih dipola na kontinentalnim razmjerima.
Predviđanje promjena
Nakon razvoja teorije, Zuckerbergov tim pozabavit će se i eksperimentalnim dijelom svog istraživanja kako bi dokazali ideju ekološkog dipola. S podacima o odstupanju u uobičajenim migracijama ptica i ciklusu proizvodnje sjemena, pokušat će utvrditi poveznicu klime na cijelom kontinentu. Smatraju da će, ako dokažu na koji način predvidive klimatske krajnosti utječu na ekosustave, pomoći ostalim istraživačima da reagiraju na promjene koje nastanu.
