Melatonin – više od hormona sna

Melatonin (N-acetil-5-metoksitriptamin) je hormon koji se primarno sintetizira u epifizi (pinealnoj žlijezdi). Najpoznatiji je po svojoj ulozi u regulaciji ciklusa spavanja i budnosti. Njegovo je lučenje usko povezano s izmjenom svjetla i tame. Razina melatonina raste tijekom večeri, doseže vrhunac tijekom noći te se smanjuje tijekom dana. Međutim, u posljednje se vrijeme istražuju i proučavaju brojne ostale uloge koje ima u tijelu, s obzirom na to da sudjeluje u čitavom spektru fizioloških procesa.

Više od regulatora sna

Svoje učinke melatonin ostvaruje vezanjem na specifične receptore prisutne u mozgu, kardiovaskularnom sustavu, imunosnim stanicama i drugim tkivima. Osim što mu je najpoznatija funkcija regulacija cirkadijalnog ritma, danas je poznato da sudjeluje u brojnim procesima važnima za održavanje homeostaze organizma. Između ostalog, posjeduje snažno antioksidativno djelovanje. Može izravno neutralizirati slobodne radikale, ali i potaknuti aktivnost prirodnih antioksidativnih enzima poput superoksid dismutaze i glutation peroksidaze te tako štiti stanice od oksidativnog stresa. Osim toga, smatra se da melatonin pokazuje i protuupalna svojstva. Može modulirati aktivnost imunosnog sustava te smanjiti stvaranje proupalnih citokina. Danas se zato istražuje njegova potencijalna primjena kod različitih upalnih i autoimunih stanja.

Uloga u kardiovaskularnom i metaboličkom zdravlju

Melatonin ima svoju fiziološku ulogu i u kardiovaskularnom sustavu i u regulaciji energetskog metabolizma. Dosadašnji rezultati upućuju na to da ima potencijala pridonijeti regulaciji arterijskog tlaka, poboljšati funkciju endotela te smanjiti oksidativno oštećenje srčanog mišića. Nadalje, niske koncentracije ovog hormona povezuju se i s povećanim rizikom za razvoj inzulinske rezistencije, dijabetesa tipa 2 i pretilosti. Smatra se da sudjeluje u regulaciji osjetljivosti tkiva na inzulin te u održavanju normalne homeostaze glukoze.

Neuroprotektivni potencijal

Zahvaljujući sposobnosti prolaska kroz krvno-moždanu barijeru i snažnom antioksidativnom djelovanju, melatonin privlači interes i kao potencijalno neuroprotektivno sredstvo. Njegova primjena proučava se kod neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti te u zaštiti mozga nakon ishemijskih i traumatskih ozljeda.

Melatonin u prehrani

Iako ga organizam sam proizvodi, melatonin se može unijeti i hranom. Nalazi se u različitim namirnicama biljnog i životinjskog podrijetla, uključujući trešnje, grožđe, rajčice, žitarice, ribu, jaja i pistacije. Posebno je zanimljiva njegova prisutnost u majčinom mlijeku, gdje koncentracija prati dnevno-noćni ritam i pridonosi uspostavljanju cirkadijalnog ritma kod novorođenčadi.

Dodaci prehrani i sigurnost primjene

Danas je melatonin dostupan kao dodatak prehrani u brojnim farmaceutskim oblicima i različitim dozama. Općenito se smatra sigurnim za primjenu, a najčešće nuspojave uključuju dnevnu pospanost, glavobolju, vrtoglavicu i mučninu. Ipak, važno je naglasiti da kvaliteta i stvarna koncentracija melatonina mogu značajno varirati među različitim proizvodima, zbog čega se preporučuje odabir proizvoda provjerene kvalitete.

Iako je najpoznatiji po svojoj ulozi u regulaciji sna i cirkadijalnog ritma, ona čini tek mali dio njegova djelovanja. Njegova antioksidativna, protuupalna i potencijalno neuroprotektivna svojstva daju mu mjesto u suvremenim istraživanjima koja su svakako potrebna kako bismo razumjeli njegov pun terapijski potencijal.