Biotin – čudesna pilula ili dobar marketing?

Riječ biotin iza sebe skriva bombastična obećanja o sjajnoj kosi, čvrstim noktima i glatkoj koži. No, postoje li znanstveni temelji za ovakve tvrdnje ili se radi samo o marketinškom triku?

Što je biotin?

Biotin, ili drugim imenom vitamin B7, vitamin je koji pripada vitaminima B kompleksa. Kao i ostali vitamini B kompleksa, biotin je topljiv u vodi te ga tijelo ne pohranjuje, stoga ga je potrebno unositi u tijelo kroz hranu. Na sreću, pronalazimo ga u malim količinama u raznim namirnicama kao što su kuhana jaja, orašasti plodovi, mahunarke, žitarice, banane i mnoge druge namirnice koje konzumiramo na svakodnevnoj bazi. Iako tijelo ne može samo sintetizirati biotin, prosječni dnevni unos biotina kroz prehranu je 35 – 70 μg, što zadovoljava preporučeni dnevni unos od 30 μg. Suplementacija biotina stoga nije indicirana kod zdravih osoba.

Uloga biotina

Kao i ostali vitamini B kompleksa, biotin ima važnu ulogu u metabolizmu aminokiselina, masnih kiselina i glukoze. Osim toga sudjeluje i u procesima regulacije gena, staničnog signaliziranja i replikacije. Biotin je kofaktor za enzime karboksilaze te veže ugljikov dioksid u reakcijama u kojima sudjeluju ovi enzimi. Zbog svoje uloge u sintezi proteina, specifičnije u sintezi keratina, smatra se da doprinosi zdravlju kose, noktiju i kože.

Deficijencija biotina

Stečena deficijencija biotina, tj. deficijencija uzrokovana nedovoljnim unosom biotina, smatra se vrlo rijetkom. Pojavljuje se kod rizičnih skupina kao što su trudnice, pacijenti s bolestima koje utječu na apsorpciju nutrijenata (npr. Crohnova bolest) te pacijenti koji redovito konzumiraju alkohol. Do stečene deficijencije biotina može doći i uslijed korištenja drugih lijekova koji interferiraju s apsorpcijom biotina kao što su antikonvulzivi i izotretinoin.

Urođenu deficijenciju biotina uzrokuje recesivni gen koji dovodi do nedostatka enzima potrebnih za pravilan metabolizam biotina, kao što su sintetaza holokarboksilaze i biotinidaza. Urođena deficijencija najčešće se očituje već kod novorođenčadi ili u ranom djetinjstvu.

Simptomi deficijencije su slični i kod stečene i kod urođene deficijencije, a uključuju alopeciju, osipe, promjene na noktima, seboroični dermatitis i neurološke simptome kao što su letargija, depresija, ataksija i epileptični napadaji.

Biotin kao dodatak prehrani

U zadnjih nekoliko godina sve je češći dodatan unos biotina u obliku dodatka prehrani. Kapsule ili tablete s količinom biotina višestruko većom od preporučene dnevne doze lako su dostupne u trgovinama ili preko interneta, a često dolaze i uz obećanja o zdravijoj kosi, noktima i koži. Međutim, niti jedno dosad provedeno istraživanje nije uspjelo potkrijepiti ove tvrdnje. Značajan učinak biotina na izgled kose, kože i noktiju primijećen je samo kod osoba s patološkim stanjima koja uzrokuju promjene u keratinskim strukturama, kao što su gore navedene biotinske deficijencije ili sindrom krhkih noktiju. Kod zdravih pojedinaca s izmjerenom normalnom razinom biotina u krvi, pojačani unos nije rezultirao nikakvim promjenama u izgledu kose, kože i noktiju.

Iako pojačan unos biotina sam po sebi nije štetan za organizam jer se višak može izlučiti putem urina, povišena razina biotina može interferirati s ostalim laboratorijskim pretragama. Tako je pronađena poveznica između unosa biotina i lažnih rezultata pri mjerenju hormona štitnjače, što može dovesti do krivo postavljene dijagnoze hipertireoze. Osim toga, biotinski suplementi mogu utjecati i na laboratorijski izmjerene vrijednosti humanog korionskog gonadotropina (hCG) koji je važan tumorski marker i indikator trudnoće.

Treba li uzimati biotin?

Unatoč važnoj ulozi biotina u sintezi keratina, nije pronađena poveznica između povećanog unosa biotina i izgleda kose, kože i noktiju kod zdravih pojedinaca. Iako unos biotinskih suplemenata sam po sebi nije štetan, može utjecati na druge laboratorijske pretrage i na taj način štetiti zdravlju, stoga se u vezi unosa biotina potrebno konzultirati s liječnikom.