Svjetski dan zdravlja – Izgradimo pravedniji, zdraviji svijet!

Svake godine, 7. travnja, međunarodno se obilježava Svjetski dan zdravlja. Još od davne 1950. godine Svjetska zdravstvena organizacija poziva na obilježavanje ovog dana s ciljem podizanja svijesti o određenoj zdravstvenoj temi. Ove godine Svjetski dan zdravlja obilježavamo na temu „Izgradimo pravedniji, zdraviji svijet“. Svjetska zdravstvena organizacija (engl. WHO, World Health Organization) ovogodišnjom kampanjom želi naglasiti veliki problem neravnopravnosti zdravstvenih sustava i usluga među državama svijeta te velikih razlika u kvaliteti života stanovništva, što se posebice istaknulo u još uvijek aktualnoj pandemiji bolesti COVID-19.

Zdravstvena (ne)pravednost i COVID-19

Svjetska zdravstvena organizacija definira zdravstvenu pravednost kao odsustvo nepravednih i otklonjivih razlika koje se mogu izbjeći u zdravstvenom statusu među različitim skupinama ljudi, a postiže se u punom potencijalu zdravlja i dobrobiti svih ljudi.

Pandemija bolesti COVID-19 potvrdila je kako neki ljudi mogu živjeti zdravije i imati bolji pristup zdravstvenim uslugama od drugih, posljedično zbog uvjeta u kojima se rađaju, rastu, žive, rade i stare. Nejednakost u zdravstvenom sustavu manifestira se kako u zajednicama i državama, tako i globalno. Bolest COVID-19 potvrdila je kako su ljudi starije životne dobi, ljudi s već postojećim bolestima ili ozbiljnijim zdravstvenim stanjima kao i oni koji nemaju pristup Internetu, slabijeg financijskog stanja, socijalno isključeni i oni koji su proživjeli negativne posljedice utjecaja pandemije najugroženiji i/ili imaju niže šanse za adekvatnom zdravstvenom uslugom. Također, pristup cjepivima i terapijama protiv COVID-19 ponajviše imaju razvijene države svijeta, dok nerazvijene države i države u razvoju tek čekaju na takvu dostupnost. Svjedočimo globalnom procesu neravnopravnosti u zdravstvenim sustavima među državama svijeta. Zdravlje i bolest usko su povezani sa okolišnim, ponašajnim, socijalnim i ekonomskim čimbenicima zajednica. Što je socioekonomska pozicija zajednice lošija, to su i manje šanse za dobivanje adekvatnih zdravstvenih usluga. U čimbenike ubrajamo i mogućnost obrazovanja, prihode te pristupe socijalnoj zaštiti, zdravstvenim uslugama, dobroj prehrani i ispravnoj vodi, dobrim uvjetima života i čistom zraku. Na kvalitetu ovih čimbenika uvelike utječe prisustvo diskriminacije, stereotipa i predrasuda koji su često zasnovani na rasi, etnicitetu, političkom uvjerenju, seksualnom identitetu ili ekonomskom, tj. socijalnom statusu.

Svjetska zdravstvena organizacija kampanjom „Izgradimo pravedniji, zdraviji svijet“ želi potaknuti zdravstveni sektor na osiguranje i promoviranje zdravstvene pravednosti diljem svijeta osiguravajući da svi ljudi mogu dobiti visokokvalitetne zdravstvene usluge po pristupačnoj cijeni kao temeljno pravo svakog čovjeka, poznato kao „univerzalno zdravstveno osiguranje“.

Izgradimo pravedniji, zdraviji svijet

Prema WHO, odrednice koje će osigurati zdravstvenu pravednost temelje se na prioritizaciji primarne zdravstvene zaštite, praćenju i analiziranju zdravstvenih ishoda u zajednicama te surađivanje zdravstvenog sektora s drugim sektorima koji mogu utjecati na zdravstvenu jednakost i jednakost u socijalnim uslugama i životnim uvjetima poput obrazovanja, financija, socijalne zaštite, infrastrukture i sl. Također, Svjetska zdravstvena organizacija dala je prijedloge kako se suradnjom zdravstvenog i drugih sektora može povećati kvaliteta zdravstva, čak i u vremenu pandemije COVID-19, a odnosi se na nekoliko faktora:

– uvjeti života i zdravlje: poboljšanje uvjeta života može spasiti živote, prevenirati određene bolesti i povećati kvalitetu života, a uključuje i dobrosusjedstvo, pomoć i podršku starijim i onemoćalim ljudima u susjedstvu

– prehrana i zdravlje: različiti oblici potpore i mjera ključni su za osiguravanje pristupa zdravoj i pravilnoj prehrani poput zaštite i potpore dojenju, dječjeg doplatka, pravilne školske prehrane, inicijative za pomoć u hrani

– obrazovanje i zdravlje: povećanje razine, kvalitete i mogućnosti obrazovanja pozitivno utječe na zdravlje i dobrobit pojedinca tijekom života kroz pohađanje nastave, povećani dohodak, osnaživanje, postignuća i oslanjanja na sebe

– sigurno okruženje i zdravlje: osiguravanje čistih goriva, tehnologije, ispravne i pitke vode i sanitacije te intervencije u smanjenju nasilja i urbanih poboljšanja mogu znatno smanjiti pojavu određenih bolesti i infekcija te međuljudsko nasilje

– mobilnost i zdravlje: smanjenje gužve u prometu, poboljšanje mreže i pristupa osnovnim uslugama javnog prijevoza ključni su za smanjenje onečišćenja zraka, poboljšanje zdravstvene i socijalne kohezije te održiv transportni sustav

– ekonomski i komercijalni čimbenici i zdravlje: ključni su procesi odlučivanja i upravljanja u javnom sektoru koji sprječavaju sukob interesa, osiguravaju ulaganja u zdravstvo i zdravstvenu ravnopravnost te promiču zdraviji, pravedniji i zeleniji svijet

Ovom globalnom kampanjom WHO želi uputiti apel svima za osiguranje adekvatnih uvjeta za život i rad koji će pogodovati dobrom zdravlju svih ljudi, za pravednu raspodjelu zdravstvenih resursa te za nadgledanje nejednakosti u zdravstvu kako bi se svim zajednicama mogli osigurati pristupi kvalitetnim zdravstvenim uslugama kada i gdje im budu bili potrebni. Detaljnije o kampanji i mjerama realizacije zdravstvene jednakosti možete pročitati na linku stranice Svjetske zdravstvene organizacije.

„Naša je vizija Svjetskog dana zdravlja zajednički izgraditi pravedniji i zdraviji svijet. Prevladavanje pandemije može biti početak novog globalnog dogovora koji se bori protiv siromaštva i nejednakosti u zdravstvu, ulaže u zdravlje i dobrobit, promiče pravednije dijeljenje resursa, poboljšava sigurnost hrane i prehranu te konačno poboljšava situaciju klimatskih promjena. Zajedno možemo izgraditi zdraviji, zeleniji i pravedniji svijet za sve.“ – WHO