Karoshi – dokaz da pretjerani rad vodi u preranu smrt

Službeno je započelo jedno od najnapetijih razdoblja u studentskom životu – vrijeme rokova. To je period koji je najčešće karakteriziran povećim unosom stimulansa (poput kofeina iz kave i energetskih pića ili farmaceutskih pripravaka s guaranom za povećanje koncentracije), manjkom sna, preispitivanjem vlastitih odluka u životu, itd. Ipak od svega navedenog najpoznatiji je po velikoj razini stresa. Pod pritiskom velikog broja ispita u kratkom roku teško je ne pokleknuti pred sveprisutnim stresom. Često se, neki više neki manje, nalazimo u situaciji kada se osjećamo izuzetno umorno i istrošeno zbog učenja. Popularna izreka kaže: „Od viška glava ne boli“, no izloženost kroničnom stresu, koji traje duže vrijeme i ima više razine tjeskobe, nosi sa sobom neželjene posljedice. Osim poteškoća sa spavanjem, anksioznosti i ispadanja kose (možda to objašnjava veliku količinu zaostale kose u studentskim tuševima?), može doći i do puno ozbiljnijih posljedica.

Koliko je opasno previše raditi?

Karoshi, riječ koja se iz Japanskog jezika doslovno prevodi kao „smrt od previše rada“, je iznenadna smrt koja se javila već 1980-tih godina u Japanu. Opisuje se kao stanje trajne nemogućnosti rada ili smrti kojem su uzrok akutne srčane bolesti poput infarkta miokarda (srčanog udara). Preopterećenje radom i visoke razine stresa pogoršavaju bolesti poput hipertenzije i ateroskleroze zbog čega može doći do ozbiljnih komplikacija. Još jedna u nizu morbidnih stanja preopterećenosti poslom je i karo-jisatu, odnosno „samoubojstvo zbog previše rada“. To je često rezultat mentalnih oboljenja koji, isto kao srčane bolesti, imaju svoj izvor u preopterećenosti radom. Iz izvještaja Međunarodne organizacije rada iz 2004., 28.1% japanskih radnika su imali više od 50 radnih sati u tjednu što je puno više od europskih država, primjerice Nizozemske gdje se taj broj vrti oko 1.4% radnika. Korijen ovih termina se nalazi upravo u tim brojkama, predugo obitavanje na poslu je eventualno dovodilo i do smrti radnika.

Hoće li se to i nama dogoditi?

Strah od doslovne smrti zbog previše rada nije racionalan, ali nije niti neutemeljen. Iako postoje slučajevi, šanse da će se to dogoditi su nevjerojatno male. Prevelik napor za sobom donosi dvije važne posljedice: manjak sna i stres. Iako obje stvari mogu loše utjecati na naš organizam pri dugoročnoj izloženosti, direktna smrt od toga se neće dogoditi. Male količine stresa su zapravo korisne i zdrave za naš organizam te su dio naših vitalnih funkcija. One drže organizam spremnim (fight or flight), pomažu u kriznim situacijama te omogućavaju da efikasno riješimo probleme na koje nailazimo. Treba držati na umu da je važno imati ravnotežu u životu i držati se zlatne sredine, što je primjenjivo i u ovoj situaciji. Koliko nam male količine stresa pomažu, toliko nam velike količine stresa mogu odmoći. No, ni to nije nerješiv problem te postoje razni načini kako svoju razinu stresa vratiti na normalnu razinu.

Neki savjeti kako se nositi sa stresom

Najbolji našin rješavanja stresa je pronaći uzrok stresa i srezati ga u korijenu. Time se osiguravamo kako do ponovnog pojavljivanja stresa neće ni doći. Lakše je reći nego napraviti te se često samih uzroka stresa ne možemo riješiti tako lako. U takvim situacijama je potrebno koncentrirati se na simptome poput napetosti, naglih promjena raspoloženja i poteškoće sa snom. Jedan od najčešćih savjeta kako umanjiti ove simptome je tjelovježba. Njome potičemo cirkulaciju u tijelu koja nam je prijekopotrebna zbog sjedilačkog načina života – sjediti na stolcu po više od 12 sati postala je svakodnevica, kako za studente tako i za ostale. Dokazano je kako tjelovježba relaksira tijelo i um, a i popravlja opće raspoloženje. Sljedeći put kada od muke želimo namočiti skripte suzama, bolje bi bilo ustati i prošetati ili odtrčati krug po kvartu. Istezanje tijela, meditacija ili topla kupka također mogu  djelovati pozitivno na naš organizam. Uz svu napetost poslije posla, faksa ili za vrijeme učenja potrebno je uzeti nekoliko minuta za sebe i opustiti se da vratimo homeostazu u našem organizmu. Ne smijemo zaboraviti kako je u kriznim situacijama važno stati i duboko udahnuti da riješimo nakupljene napetosti u određenoj sitaciji.

Stres nije vezan isključivo za studente, već je ubikvitarna pojava kod sve više ljudi. Teško je ne prepustiti se brigama i mukama ovog depresivnog siječanjskog perioda, no ne smijemo dopustiti da oni nadvladaju nad nama. Sretni rokovi i neka sila bude uz vas.