Svjetski dan bubrega 2021. – „Živjeti dobro s bubrežnom bolešću“

Svjetski dan bubrega globalna je kampanja usmjerena na podizanje svijesti o važnosti bubrega, uključujući svijest o preventivnom ponašanju, rizičnim čimbenicima i životu s bubrežnom bolešću. Kampanja se održava svake godine, drugog četvrtka u ožujku, organizirajući više od stotinjak događaja širom svijeta, a nastala je zajedničkom inicijativom Međunarodnog društva za nefrologiju (ISN) i Međunarodne federacije zaklada za bubrege (IFKF).

Tema ovogodišnje akcije jest „Živjeti dobro s bubrežnom bolešću“, a kao glavni ciljevi ističu se poticanje i osnaživanje bolesnika na aktivno participiranje u svome životu te edukacija o učinkovitom djelovanju na simptome bubrežne bolesti. Kompletnu knjižicu možete potražiti na sljedećoj poveznici. 

Uloga bubrega u organizmu

Kod ljudi, bubrezi su smješteni na stražnjoj strani trbušne šupljine, po jedan sa svake strane kralježnice, a desni bubreg je općenito nešto manji i niži od lijevog zbog jetre. Bubrezi obavljaju mnoge ključne funkcije poput:

• održavanja ukupne homeostaze tekućine, tj. upravljanja razinom tekućine, ravnotežom elektrolita i drugim čimbenicima koji održavaju unutarnju okolinu
• reguliranja i filtriranja minerala iz krvi
• filtriranja otpadnih materijala iz hrane, lijekova i otrovnih tvari
• stvaranja hormona koji pomažu u stvaranju crvenih krvnih zrnaca
• reguliranja krvnog tlaka i osmolalnosti
• održavanja ravnoteže kalcija i fosfora bitnih za rast i mineralizaciju kostiju

Uslijed oštećenja bubrežnih stanica i/ili nastanka disbalansa u navedenim procesima, dolazi do raznih bubrežnih stanja ili bolesti kao što su: pijelonefritis, glomerulonefritis, bubrežni kamenci, dijabetička nefropatija, kronična bubrežna bolest, rak bubrega, zatajenje bubrega i sl.

Kronična bubrežna bolest

Kronična bolest bubrega (KBB) je poremećaj u građi i funkciji bubrega koji se manifestira u svim funkcijama bubrega: ekskrecijskoj, metaboličkoj i endokrinoj, a nastaje postepeno i traje dulje od tri mjeseca. Ovisno o stupnju oštećenja bubrežne funkcije, dijeli se na 5 stadija: blaga, blaga do umjerena, umjerena, teška i na kraju završni stadij ‐ bubrežno zatajenje u kojem je neophodna dijaliza ili transplatacija bubrega. Treba istaknuti da su dijabetes i visoki krvni tlak ključni čimbenici rizika. Od ostalih rizičnih čimbenika tu su pretilost, starenje, izloženost raznim toksinima itd. Da je riječ o velikom javnozdravstvenom problemu svjedoče posljednja istraživanja prema kojima je KBB prisutna u oko 10% muškaraca i 12% žena.

Fokus kampanje je da se u svakodnevnoj praksi i istraživanju preusmjerimo s bolesti na bolesnika, da se gradi partnerski odnos s pacijentom kako bi stekli njegovo povjerenje i osvijestili ga da se s bubrežnom bolešću može dobro i kvalitetno živjeti.

Laboratorijska dijagnostika KBB i ispitivanje bubrežne funkcije

Osim što je edukacija bitna za bolesnike, važna je i za sve građane kako bi na vrijeme prepoznali simptome (ako je to ikako moguće) i poduzeli preventivne mjere te na taj način izbjegli bolest u poodmakloj fazi. U pravovremenoj dijagnozi veliku ulogu ima laboratorij. Ranom dijagnosticiranju bolesti, prognozi i nadzoru uspješnosti liječenja uvelike doprinosi stručno poznavanje i odabir odgovarajućih laboratorijskih pretraga kojima se mjere biljezi bubrežne funkcije. KBB se najčešće prezentira pojavom proteinurije/albuminurije (izlučivanje proteina, obično albumina u mokraći), smanjenjem brzine glomerularne filtracije te povišenim koncentracijama ureje i kreatinina u krvi. Prema aktualnim međunarodnim i nacionalnim smjernicama za ispitivanje bubrežne funkcije koristi se eGFR – procijenjena brzina glomerularne filtracije (engl. Estimated glomerular filtration) na temelju serumskog kreatinina. Za detaljniju i točniju procjenu bubrežne funkcije određuju se još i drugi parametri, primjerice kompletna krvna slika, feritin, totalna saturacija transferina, elektroliti, PTH, fosfor i kalcij te koštani biljezi.

3D printanje bubrega – rješenje za nužnu transplantaciju?

Iako transplantacija bubrega nudi bolju kvalitetu života i produljuje život, susreće se s preprekama poput nedostatka darivatelja organa i imunokompatibilnosti tkiva. Inženjerstvo tkiva je interdisciplinarno područje koje je usmjereno na razvoj bioloških nadomjestaka za obnavljanje, održavanje i/ili poboljšanje tkiva i njegovih funkcija. 3D printanje se pojavilo posljednjih godina kao jedna od obećavajućih tehnologija za medicinsku primjenu omogućavajući proizvodnju složenih struktura tkiva i modeliranje bolesti. Primjena 3D printanja u medicini se povećava i ima perspektivnu budućnost, a trenutno se koristi u izradi tkiva za transplantaciju, modeliranju bolesti, istraživanju lijekova, proizvodnji personaliziranih proteza i implantata itd. Kako bi se unaprijedile sve primjene potrebno je poznavati sve značajke, prednosti i nedostatke.

 

Poboljšanjem prevencije i liječenja bolesti bubrega možemo spriječiti ili odgoditi zatajenje bubrega. Prevencija uključuje redovite liječničke preglede te procjenu funkcije bubrega, ali i usvajanje zdravih životnih navika kojima će se izbjeći razvoj rizičnih čimbenika za bubrežne bolesti. S druge strane, u liječenju nastojimo pospješiti postojeće metode uvođenjem novih tehnologija, ali od neizmjerne važnosti je aktivno sudjelovanje i edukacija samih pacijenata.