Personaliziranom prehranom do boljih gena

Napretkom znanosti postajalo je sve jasnije kako su ljudi različiti, stoga ne čudi da ćemo individualno reagirati drugačije čak i na hranu. Glavnu ulogu u tome imaju geni. Sve se više u fokus stavlja interakcija životnog stila, prehrane i gena s obzirom na to da je loša prehrana danas jedan od vodećih uzroka kroničnih bolesti.

Što je nutrigenomika?

Nutrigenomika je znanost koja se počela razvijati 90-ih godina 20. stoljeća, a proučava interakcije gena i prehrane tj. kako hrana utječe na procese transkripcije i translacije te na proteomske i metaboličke promjene. Učinak na transkripciju je takav da tvari iz hrane mogu aktivirati ili inhibirati „pogrešne“ gene te tako uzrokovati bolest, kao i promovirati zaštitne gene koji pridonose zdravlju. Molekularne metode koje se koriste bazirane su na analizi mRNA (transkriptomika), proteina (proteomika), genoma (genomika) i metabolita (metabolomika).

Prehrana može biti prilagođena kako pojedinom pacijentu, tako i široj populaciji na način da se uvedu ili uklone namirnice koje povećavaju korist, odnosno smanjuju neželjene učinke. U sklopu nutrigenomike zastupljena su i znanstvena područja poput nutritivnog inženjerstva, nutritivne genetike i epigenetike. Nutrigenetika, obrnuto od nutrigenomike, proučava kako varijacije gena utječu na naš odgovor na hranu, predispozicije za bolest te na potrebe za hranom.

Nutrigenomički testovi

Radi se o neinvazivnim testovima koje pojedinac može obaviti iz udobnosti svoga doma tako da uzme bris unutrašnjosti usta i pošalje u laboratorij na DNA-analizu. Rezultati dolaze već nakon nekoliko tjedana, a analizira se do 70 gena. Prednost je što se naš genom ne mijenja, stoga nema potrebe raditi testiranje više puta tijekom života. Nakon što su geni sekvencionirani, rezultati se uspoređuju s onima u bazama podataka koje daju kliničke informacije o SNP-ovima (single nucleotide polymorphisms). To su varijacije pronađene u slijedu gdje je jedan nukleotid izmijenjen. Nakon provedenih testova, važno je u dogovoru s nutricionistom pronaći najbolji plan prehrane te pratiti uspješnost istoga.

Mogući problemi

Iako se nutrigenomika na prvi pogled čini kao odlično rješenje za promjene u prehrani pojedinaca ili većih skupina ljudi, svejedno se nailazi na neke prepreke. Svakako bi trebalo osposobiti više nutricionista i ostalih zdravstvenih djelatnika kako bi se pacijentima pružio što adekvatniji pristup. Također, treba istaknuti i slabu informiranost pacijenata koji ne mogu procijeniti kvalitetu laboratorijskih testiranja. Neke su studije pokazale da pacijenti koji su se odlučili napraviti nutrigenomičko testiranje, nakon pridržavanja plana prehrane nisu uočili znatna poboljšanja zdravlja ili nisu imali dovoljno motivacije da nastave dalje s programom.

Trebalo bi poboljšati postupke savjetovanja te pripaziti na nepouzdane podatke koji se mogu pronaći na web stranicama koje su vrlo često nepregledne. Nadalje, same interakcije hrane i gena su dosta kompleksne pa se često javlja nedostatak referentnih podataka u bazama. Interindividualne razlike, veliki troškovi testiranja te etnička i populacijska varijabilnost također su neki od potencijalnih problema.

Što će biti u budućnosti?

Prema dostupnim podacima moglo bi se zaključiti kako će nutrigenomika postati dio naše svakodnevice. Međutim, prvo treba poraditi na dodatnim edukacijama liječnika i nutricionista, educirati javnost o dobrim i lošim stranama koje nutrigenomika nudi te poboljšati metode testiranja. Zdravlje je ljudima gotovo uvijek na prvome mjestu, a upravo je personalizirana prehrana ta koja bi trebala optimizirati zdravlje svakog pojedinca i umanjiti rizik obolijevanja od različitih bolesti, stoga svakako ima mjesta za napredak.