Nepovoljan utjecaj alkohola na crijevnu mikrobiotu

Komenzalne bakterije – zašto su važne?

Trilijuni mikroorganizama sastavni su dio naše crijevne mikrobiote. Naziv za odnos koji postoji između čovjeka i njegovih crijevnih bakterija je komenzalizam. Radi se o tome da mikroorganizmi slobodno žive u našem organizmu te omogućuju odvijanje određenih procesa koje čovjek ne može obaviti samostalno. Komenzalne bakterije su od velike koristi čovjeku i ne nanose mu štetu. Primjerice, crijevne bakterije mogu razgraditi prehrambena vlakna na kratkolančane masne kiseline. Također, crijevna mikrobiota ima veliku ulogu u zaštiti našeg organizma od patogena. Komenzalne bakterije stvaraju fizičku barijeru kojom onemogućuju patogenima daljnji prodor u naš organizam.

Disbioza, odnosno poremećaj crijevne mikrobiote, povezana je s brojnim upalnim i autoimunim bolestima poput ulceroznog kolitisa i crohnove bolesti.

Metabolizmom alkohola uz pomoć enzima alkohol dehidrogenaze nastaje toksičan acetaldehid (kojeg se naš organizam uglavnom uspješno rješava). Razgradnjom alkohola nastaju i slobodni radikali koji promoviraju oksidativni stres što naposljetku vodi do uništenja stanica. Navedenim mehanizmima pretjerana konzumacija alkohola može dovesti do razvoja bolesti povezanih s alkoholom poput alkoholnog hepatitisa i ciroze jetre.

Nedavna su istraživanja povezala nastanak ranije navedenih bolesti jetre s nepovoljnim utjecajem koji alkohol ima na sastav crijevne mikrobiote.

Alkohol vodi do disbioze crijevne mikrobiote

Pokazalo se da je pretjerana konzumacija alkohola jedan od mogućih uzroka disbioze crijevne mikrobiote. Dolazi do promjena u sastavu crijevne mikrobiote na nekoliko razina: smanjuje se broj korisnih bakterija, raste broj bakterija koje djeluju nepovoljno na naše zdravlje te se općenito smanjuje raznovrsnost mikroorganizama u crijevima.

Konkretno dolazi do smanjenja broja crijevnih bakterija koje su odgovorne za produkciju kratkolančanih masnih kiselina poput octene ili propionske. Navedene kiseline su ključne za funkcioniranje intestinalnih epitelnih stanica te imaju protuupalne i imunomodulatorne efekte.

Također, raste broj gram-negativnih bakterija koje proizvode endotoksine (komponente vanjske membrane gram-negativnih bakterija) koji imaju nepovoljan utjecaj na integritet crijevne barijere. Konzumacija alkohola čini crijevnu barijeru permeabilnijom te to omogućuje proupalnim i patogenim produktima mikroorganizama prolazak u sistemsku cirkulaciju. Dolaskom tih produkata u jetru, potiče se upala koja također može igrati ulogu u razvitku bolesti povezanih s alkoholom.

Pokazalo se da udio bacteroidetes („dobrih“ bakterija koje su u velikom broju prisutne u debelom crijevu) smanjuje kod alkoholičara, a raste broj proteobacteria (gram-negativne bakterije čija prevelika brojnost je štetna).

Regulacija crijevne mikrobiote potencijalna je strategija za prevenciju, ali i borbu protiv bolesti jetre uzrokovanih alkoholom. Kako bi naša crijevna mikrobiota ostala zdrava, nužna je raznolika prehrana bogata vlaknima, redovita tjelovježba, uzimanje probiotika i prebiotika, ali i oprez pri konzumaciji alkohola. Kao i u svemu, ključ je u umjerenosti.