Razvoj prednjeg režnja- zašto više riskiramo tijekom adolescencije?

Zašto se sklonost riskiranju povećava između djetinjstva i adolescencije, a smanjuje između adolescencije i odrasle dobi? Sklonost riskiranju raste između djetinjstva i adolescencije zbog promjena koje se javljaju oko puberteta u socio-emocionalnom sustavu mozga. Te promjene dovode do povećane potrage za nagradama, a uglavnom su potaknute značajnim preoblikovanjem dopaminergičkog sustava u mozgu.

S druge strane, sklonost preuzimanju rizika opada između adolescencije i odrasle dobi zbog promjena u sustavu kognitivne kontrole mozga. Te promjene poboljšavaju sposobnost samoregulacije i odvijaju se tijekom adolescencije i rane odrasle dobi, uz strukturne i funkcionalne promjene u prefrontalnom korteksu.

Što je adolescencija?

Adolescencija je kritično razdoblje u kojem sazrijevaju neurobiološki procesi koji čine osnovu viših kognitivnih funkcija te socijalnog i emocionalnog ponašanja. Ovo razdoblje rasta obilježeno je povećanom sposobnošću prepoznavanja socijalnih i emocionalnih signala i oslanjanjem na međuljudske odnose. Također su vidljiva značajna poboljšanja u razvoju izvršnih funkcija kao što su organizacija, donošenje odluka, planiranje i kritičko razmišljanje.

Rizično ponašanje?

Adolescenti se općenito više upuštaju u rizična ponašanja nego odrasli, iako je tu važno istaknuti vrstu rizika i dob skupina koje se uspoređuju. Primjerice, stope rizičnog ponašanja visoke su među osobama u dobi od 18 do 21 godine, od kojih se neke mogu smatrati adolescentima, a neke odraslima. Ipak, kao opće pravilo, adolescenti i mlade odrasle osobe, češće nego osobe starije od 25 godina, sudjeluju u prekomjernom konzumiranju alkohola (binge drinking), pušenju, spolnim odnosima s različitim partnerima itd.

Što očekivati? Treba li se zabrinuti?

Povećana sklonost preuzimanju rizika tijekom adolescencije uglavnom je dio normalnog razvoja i povezana je s biološkim sazrijevanjem mozga. To razdoblje obilježava jačanje sustava nagrade, što objašnjava zašto su mladi skloniji traženju novih iskustava, uzbuđenja i društvenog prihvaćanja. U većini slučajeva, kako mozak sazrijeva, razvijaju se bolje vještine samokontrole, procjene posljedica i donošenja odluka, pa se rizična ponašanja smanjuju u odrasloj dobi.

Ipak, važno je prepoznati da određeni oblici preuzimanja rizika mogu imati ozbiljne posljedice, osobito kada uključuju alkohol, droge, nesigurnu vožnju ili nasilno ponašanje. Zbog toga su prevencija, kvalitetna edukacija i podrška obitelji i škole ključni u ovom razdoblju razvoja

Razvoj prefrontalnog korteksa.

Ljudski prefrontalni korteks spada među evolucijski najnovije dijelove mozga, a u pojedinca je jedan od posljednjih koji sazrijeva. Ovo područje doseže volumen karakterističan za odrasle oko desete godine života, a mijelinizacija se nastavlja sve do rane odrasle dobi. Nedavne studije pokazale su da tijekom adolescencije dolazi do progresivnih i regresivnih promjena u relativnim volumenima određenih moždanih regija. Važno je naglasiti da ukupni volumen mozga nije promijenjen. Dolazi do brzog smanjenja volumena sive tvari u prefrontalnom korteksu što se pripisuje pojačanom sinaptičkom „obrezivanju” (engl. synaptic pruning). Također dolazi do povećanja volumena bijele tvari. Ove neuroanatomske promjene omogućuju formiranje neuronskih mreža prikladnih za složeniju kognitivnu obradu. Vrhunac tog procesa i naknadno smanjenje volumena sive tvari u kasnoj adolescenciji predstavlja važno obilježje razvoja prefrontalnog korteksa i ne uočava se u drugim kortikalnim regijama.

Razvoj frontalnog korteksa kao temelj sigurnijeg odlučivanja.

Sklonost preuzimanju rizika povećava se u ranoj adolescenciji zbog ranijeg sazrijevanja sustava nagrade u odnosu na sustav kognitivne kontrole. Međutim, kako se prefrontalni (frontalni) korteks postupno razvija tijekom kasne adolescencije i rane odrasle dobi, jačaju sposobnosti samoregulacije, planiranja i procjene posljedica. Strukturne i funkcionalne promjene u ovom području mozga omogućuju bolju kontrolu impulsa i uravnoteženije donošenje odluka.

Zbog toga se preuzimanje rizika s razvojem frontalnog korteksa postupno smanjuje, a ponašanje postaje stabilnije i promišljenije u odrasloj dobi.

Put prema zrelosti.

Kako frontalni režanj sazrijeva, raste sposobnost samokontrole, planiranja i donošenja odluka, pa se rizično ponašanje postupno smanjuje. Razumijevanje ovih promjena pomaže nam podržati mlade kroz edukaciju, poticajno okruženje i odgovorno vođenje prema sigurnijoj i zrelijoj budućnosti.