Možemo li virusom protiv bakterija?

Terapija bakteriofagima

Terapija bakteriofagima je metoda koja koristi viruse koji selektivno uništavaju bakterije u našem organizmu, posebice one bakterije rezistentne na antibiotike. Rezistencija na antibiotike danas predstavlja jedan od većih problema u zdravstvu. Unatoč zvučnoj kontradikciji liječenja bakterija virusima, ovaj pristup nosi visoki potencijal te se trenutno odvijaju brojna istraživanja ove potencijalne terapije. Ipak, postoji određen broj faktora koji limitiraju njenu primjenu kao što su kompatibilnost pacijenta, dugoročan i kompliciran pripravak bakteriofaga za terapiju te nedostatak znanstvenih dokaza o djelotvornosti.

Princip

Sam naziv „bakteriofag“, kojeg je predložio francuski znanstvenik Félix d’Hérelle zaslužan za otkriće ove metode liječenja, dolazi od dvije grčke riječi koje znače „proždirati“ i „bakterija“ što objašnjava i njen princip. Bakteriofagi prianjaju na bakterijsku stijenku, ubrizgavaju svoj genetički materijal te dolazi do umnožavanja virusa što uzrokuje lizu bakterijske stanice. Istraživanja su pokazala da se različiti fagi različito repliciraju ovisno o genski uvjetovanim faktorima, a zasigurno postoje i drugi neidentificirani mehanizmi razmnožavanja. Navedene činjenice su samo jedna od brojnih poteškoća u standandiziranju faga u medicini.

Kratka šetnja kroz povijest

Zaštitno lice ove teme je francuki znantvenik Félix d’Hérelle koji je ovom tematikom pobudio brojne kontroverze i zaslužan je za uvođenje faga u metode liječenja. Sam početak njegovog rada je započeo 1896. u Indiji kada je utvrđeno da voda iz rijeke Gangam uništava bakterijski uzrokovanu koleru. Brojnim filtracijama je dokazano da ta voda sadrži viruse. Dvije godine kasnije d’Hérelle je proveo zasebno istraživanje. Izolirao je stolicu pacijenata koji su se oporavljali od bacilarne dizenterije ili opće poznate „šigele“ te je izolirani uzorak stavio u reakciju s emulzijom uzročnika šigele pri čemu je došlo do lize bakterija. Na Pasteurovom institu u Briselu je dobivao razne kritike oko svoga otkrića i njegove važnosti, no to ga nije omelo.  Zemlje istočne Europe kao Poljska i nekadašnji Sovjetski Savez su iskazali interes prema ovoj metodi.

Pozitivni učinci

Sve dobre stvari u životu imaju kraj pa tako i antibiotici imaju kraj svoje učinkovitosti. Porast stvaranja rezistentnih sojeva bakterija i ograničena proizvodnja novih antibiotika prisiljavaju biomedicinu na pronalazak alternativnih načina suzbijanja bakterija. Tretiranje fagima je jedna od opcija koja dolazi u obzir te se pokazala djelotvornom na sljedeće bakterije: Pseudomonas aeruginosa, Acinetobacter baumanni i Klebiella spp..  Brojna isražvanja iz Poljske i bivšeg Sovjetskog Saveza su dokazala da bateriofagi minimalno oštećuju stanice koje nisu ciljane, da postoji visoka djelotvornot u uništavanju bakterijskog biofilma te da su u kombinaciji s antibioticima veoma djelotvorni.

Nedostaci

Jedan od većih nedostataka ove terapije je potreba za brzim identificiranjem patogenog mikroorganizma u našem tijelu što nije uvijek jednostavan i brz proces.  Drugi problem je nastanak novih rezistrentnih bakterija prilikom transdukcije ukoliko bakteriofag sadrži gene zaslužne za otpronost na antibiotike, sintezu toksina i ostalih čimbenika virulencije. Konačno, kako su bakterije postale otoporne na mnoge antibiotike, postoji mogućnost da vremenom razviju mehanizme otpornosti  prema bakteriofagima.

Zaključno

Terapija bakteriofagima je relativno nova, još nedovoljno istražena metoda koja nosi optimizam u liječenju bakterijskih infekcija. Unatoč brojnim nedostacima, daljnim ulaganjem u znanost i razvojem otvaraju se nove mogućnosti za alternativno liječenje patogenih bakterija u našem organizmu.