Tijekom menstrualnog ciklusa koncentracije ženskih spolnih hormona, estrogena i progesterona, osciliraju. Zbog te izmjene u koncentraciji, ovisno u kojoj fazi ciklusa se nalazi, mijenjaju se prehrambene i kalorijske potrebe, sastav kože, percepcija boli, termoregulacija, čak i veličina mozga. Menstrualni ciklus, također ima utjecaj na imunosni sustav, utječe na alergije i autoimune bolesti te metabolizam lijekova.

 

Menstrualni ciklus je reguliran progesteronom, estradiolom, folikul stimulirajućim i luteinizirajućim hormonom koji su u međusobnoj interakciji. Uglavnom traje 28 dana i počinje s početkom menstruacije, dakle prvi dan krvarenja je i prvi dan menstrualnog ciklusa. Menstruacija traje od 4 do 6 dana. Od 7. do 14. dana traje folikularna ili proliferativna faza čiji vrhunac je ovulacija. Nakon folikularne faze slijedi lutealna ili sekretorna faza koja traje od 15. do 28. dana. Tijekom menstruacije i u ranoj folikularnoj fazi razine estrogena i progesterona su niske, razina estrogena počinje rasti tjedan prije nego nastupi ovulacija i dosegne maksimum dan prije ovulacije. Tijekom ovulacije progesteron se proizvodi u povećanoj količini i brzo raste tijekom lutealne faze. Kako lutealna faza napreduje tako ponovno rastu razine estrogena i postiže se drugi maksimum koncentracije estrogena 5 do 7 dana nakon ovulacije. Tada koncentracije opet počinju padati pa su koncentracije i progesterona i estrogena niske na kraju lutealne faze. Malo prije početka menstrualnog krvarenja koncentracije hormona se vrate na početnu vrijednost i to označuje početak novog ciklusa.

 

Utjecaj na kožu

Koža je puna estrogenskih receptora, u njoj se, u manjoj mjeri, nalaze i progesteronski i androgeni receptori, stoga ne čudi da se ovisno o koncentraciji tih hormona u tijelu mijenja sastav kože.

Utjecaj na sadržaj lipida

Za integritet kože kao barijere ključan je sadržaj lipida. Stanice kože su pokrivene lipidima koji štite kožu od gubitka vode. Utvrđeno je da stupanj pokrivenosti kožnih stanica lipidima i veličina tih stanica ovisi o estrogenu. Usporedbom kože žena u reprodukcijskoj dobi, koje imaju više estrogena, i žena u postmenopauzi primijećeno je da su stanice kože kod fertilnih žena značajno veće i u potpunosti pokrivene lipidima. Analizom je pokazano da je sekrecija lipida na površinu kožnih stanica najveće od 16. do 20. dana menstrualnog ciklusa.

Utjecaj na proizvodnju sebuma

Poznato je da su androgeni hormoni glavni stimulatori proizvodnje sebuma kod ljudi. S druge strane, estrogeni u visokim koncentracijama sprječavaju proizvodnju sebuma, stoga je proizvodnja sebuma kod žena u direktnoj vezi s menstrualnim ciklusom. Kada je razina estrogena u tijelu žene na visokim koncentracijama proizvodnja sebuma je najniža. U vrijeme kada je razina estrogena niska, primjerice neposredno prije i za vrijeme menstrualnog krvarenja, proizvodnja sebuma je veća pa je koža sklona aknama.

Utjecaj na dermatološke bolesti

Iako oscilacija hormona tijekom menstrualnog ciklusa utječe na razne bolesti i stanja (pogoršanje astme, epilepsije, migrena, glaukoma tijekom lutealne faze), čini se da su dermatološke bolesti najviše pogođene tom izmjenom u razinama hormona. Dokazano je da se tijekom lutealne ili predmenstrualne faze, prvenstveno tjedan prije krvarenja, pogoršavaju stanja kao što su akne vulgaris, rosacea, psorijaza, urtikarije, atopički ekcemi i ostali dermatitisi.

 

Mijenja li se intenzitet boli tijekom menstrualnog ciklusa?

Smatra se da spolni hormoni imaju ulogu u reguliranju osjeta boli. Istraživanja na životinjama su pokazale da estradiol i progesteron imaju i pronociceptivni (izaziva bol) i antinociceptivni (sprječava bol) učinak iz čega se može zaključiti da je učinak tih hormona na bol kompleksan i vjerojatno ovisi o međudjelovanju hormona i o stupnju oscilacije. Studije na ljudima su pokazale da je bol najjača kada je razina estrogena najniža ili kada brzo opada. Primjerice, najčešća pojava i najjači intenzitet glavobolje je prijavljen tijekom menstruacije, dok se najrjeđe glavobolje pojavljuju sredinom lutealne faze kada su razine estrogena i progesterona visoke. Za vrijeme trudnoće, kada razina estrogena i progesterona dramatično raste, primijećeno je znatno smanjenje pojavnosti migrena kod žena koje su im inače bile sklone. U postporođajnom razdoblju, kada razina estrogena pada, studije su zabilježile povećanu pojavnost glavobolja. Ove promjene u osjetu i intenzitetu boli nisu primijećene kod potpuno zdravih žena, već samo kod onih koje su inače sklone glavoboljama, migrenama ili bolovima u trbuhu.

 

Menstrualni ciklus i prehrana

U različitim fazama ciklusa energetske potrebe se razlikuju. Istraživači su primijetili značajno smanjenje u tjelesnoj težini prije ovulacije, a povećan unos kalorija i povećanu konzumaciju proteina, ugljikohidrata i lipida tijekom lutealne faze ciklusa. Ovi podatci su potvrdili teoriju da progesteron potiče glad, dok estrogen smanjuje glad. Za vrijeme lutealne faze tijelo žene se priprema za trudnoću, zato je tada energetska potreba veća. Analize su pokazale smanjenje razine aminokiselina i lipida u plazmi za vrijeme lutealne faze što je u korelaciji s progesteronskim poticanjem biosinteze proteina potrebnih za zadebljanje endometrija maternice. Tijekom ciklusa mijenjaju se i razine B vitamina, suplementacija vitaminom B-6 za vrijeme PMS-a je pokazala pozitivan utjecaj na stres, anksioznost i depresiju koja se javlja u tom predmenstrualnom razdoblju. Vitamin D se smanjuje u lutealnoj i periovulacijskoj fazi što je povezano sa stvaranjem folikula prije ovulacije i sinteze progesterona za vrijeme lutealne faze. Glutation je također nizak za vrijeme lutealne faze stoga se preporučuje konzumacija povrća bogatog vitaminom B-6 kako bi se potaknuo metabolizam glutationa.

Iz navedenih podataka se zaključuje kako bi prehrana za vrijeme lutealne faze trebala sadržavati izvore bogate proteinima, omega-3 i omega-6 masnim kiselinama, već navedeno povrće bogato vitaminom B-6 i povećati izlaganje suncu zbog statusa vitamina D. Tijekom cijelog ciklusa bi trebalo unositi dovoljne količine antioksidansa kroz voće i povrće.

 

Menstrualni ciklus utječe na svaki aspekt ženinog života, kako na fiziološke funkcije tako i na psihološko stanje. Stoga ne iznenađuje kako sve više žena pokušava svoje obrasce prehrane uskladiti s menstrualnim ciklusom (cycle syncing). U svakom slučaju treba pratiti smjernice zdrave prehrane i ovisno o fazi ciklusa prilagoditi unos određenih namirnica, primjerice veće potrebe za ugljikohidratima, proteinima i lipidima za vrijeme lutealne faze. Znanje o promjenama koje se događaju u ženinom tijelu kroz menstrualni ciklus i primjenom adekvatnih mjera za sprječavanje neželjenih simptoma bi uvelike moglo promijeniti kvalitetu života žene.

 

Literatura

1. Farage MA, Neill S, MacLean AB. Physiological changes associated with the menstrual cycle: a review. Obstet Gynecol Surv. 2009 Jan; 64(1): 58 – 72.

2. Iacovides S, Avidon I, Baker FC. Does pain vary across the menstrual cycle? A review. Eur J Pain. 2015 Nov; 19(10): 1389 – 405.

3. Gorczyca AM, et al. Changes in macronutrient, micronutrient, and food group intakes throughout the menstrual cycle in healthy, premenopausal women. Eur J Nutr. 2016 Apr; 55(3): 1181 – 8.

4. Kammoun I et al. Change in women’s eating habits during the menstrual cycle. Ann Endocrinol (Paris). 2017 Feb; 78(1): 33 – 37.

5. Draper CF et al. Menstrual cycle rhythmicity: metabolic patterns in healthy women. Sci Rep. 2018 Oct 1; 8(1): 14568.

6. Wohlgemuth KJ, et al . Sex differences and considerations for female specific nutritional strategies: a narrative review. J Int Soc Sports Nutr. 2021 Apr 1; 18(1): 27.

 

Izvor fotografije

Photo by Alina Blumberg from Pexels