Kontaktni alergeni u kozmetici: što koža pamti?

Alergen je tvar koje unesena u organizam izaziva pojavu protutijela u organizmu i tako na specifičan način mijenja reaktivnost organizma. Kozmetički pripravci podijeljeni su u dvije grupe: koji ostaju na koži i koji se ispiru. Većina alergijskih reakcija uzrokovanih kozmetičkim pripravcima potječu od onih koji se ne ispiru s kože. Najpotentniji alergeni u kozmetičkim pripravcima su mirisi i konzervansi, ali i drugi kao što su peruvijanski balzam, lanolin i propolis koji su uz mirise i konzervanse, zbog svoje učestalosti izazivanja alergijskih reakcija sastavni dio europske standard serije kontaktnih alergena.

Peruvijanski balzam

Peruvijanski balzam (peruanski balzam, balsamum peruvianum) potječe iz porodice mahunarki te se dobiva iz biljke Myroxylon balsamum. Djeluje kao antiseptik te sprječava upale, a u njezi kože je posebno prikladan za tretiranje ekcema i rana. Primjenjuje se kao antiparazitik, za liječenje svrbeža i seboreje te poboljšava granulaciju kod otvorenih rana. Sadrži mnoge potencijalne alergene i dugo vremena se smatrao najvažnijim indikatorom epikutanog testiranja za alergiju na mirise. Mirisni sastojci koji su pronađeni u peruvijanskom balzamu su: cimetni alkohol, cinamil, alfaamil cinamil, eugenol i izoeugenol. Ako je osoba alergična na neki sastojak peruvijanskog balzama razvit će kontaktni alergijski dermatitis, a u slučaju gutanja moguća je upala želudca i upala usana.

Propolis

Propolis je smolasta smjesa koju prikupljaju pčele radilice. Ime propolis potječe od grčke riječi “pro” – prije ili ispred i “polis”- grad, zbog upotrebe propolisa za izgradnju ulaza u košnicu. Sadrži oko 60 različitih kemijskih tvari, a sastav mu još uvijek nije u potpunosti istražen. Preko 50% sastava čini smola, a uz nju sadrži i eterična ulja, vosak, pelud te vitamine E, B, C, A i vitamine B kompleksa, te minerale poput kalija, kalcija, magnezija i drugih. Zbog niza bioloških svojstava, među kojima su antibakterijsko, antiviralno, antifungalno, spazmolitičko, antioksidativno i protuupalno djelovanje, našao je primjenu u liječenju mnogih bolesti, a in vitro čak sprječava razvoj stanica raka i utječe na imunološki odgovor. Glavni alergeni pronađeni u propolisu su sastavni dijelovi 1,1-dimetil alilkafeinske kiseline, označene kao LB-1. Ostali sastojci propolisa koji mogu izazvati alergijsku reakciju su benzil salicilat i benzil cinamat, dok su flavonoidi pokazali slab alergijski potencijal.

Lanolin

Lanolin je masnoća životinjskog podrijetla koja se dobiva od vune ovaca.  Po sastavu je to uglavnom smjesa kolesterola i estera različitih viših alkohola, stearinskih sterola i steroida s masnim kiselinama. Još u prošlosti lanolin se upotrebljavao u medicinske svrhe. Može vezati veliku količinu vode pa se koristi kao emulgator za masne podloge, za izradu mnogih ljekovitih masti. Razrijeđen vodom daje trajne i jednolične emulzije. U kozmetičkim pripravcima lanolin djeluje tako da učinkovito hidratizira, čini kožu mekanom i zacjeljuje ispucale dijelove te njeguje suhu i ljuskavu kožu. Dermatolozi prepoznaju alergiju na lanolin te je dio standardne serije alergena prilikom epikutanog testiranja od 1969. godine. Testira se kao lanolinski alkoholi (30% u vazelinu). Alkoholni  dio lanolina smatra se glavnim krivcem za izazivanje alergijskog kontaktnog dermatitisa.

Konzervansi

Konzervansi su tvari koje se mogu dodavati različitim kozmetičkim pripravcima s namjerom sprječavanja rasta i razmnožavanja mikroorganizama i produljenja roka trajanja. Zadaća je konzervansa da osigura trajnost kozmetičkog proizvoda i da zaštiti potrošača od štetnog djelovanja kontaminiranih proizvoda. Idealan konzervans trebao bi imati širok spektar djelovanja, što manju štetnost te nisku cijenu. On mora djelovati bez obzira na promjene pH vrijednosti, mora biti kemijski stabilan, a to znači da ne smije reagirati s ostalim sastojcima, što bi moglo dovesti do promjene boje, mirisa ili sastava proizvoda. S obzirom na sve te zahtjeve, ne postoji idealan konzervans, zato se mora za svaki pripravak odabrati onaj konzervans koji se osobinama najviše približava idealnom. Nažalost, mnogi konzervansi već su dugo prepoznati kao kožni alergeni i predstavljaju jedan od glavnih uzročnika kontaktnog alergijskog dermatitisa. Najčešći alergeni koji se ubrajaju u konzervanse su izotiazolini, formaldehid, parabeni, jodopropinil butilkarbamat i metildibromo glutaronitril.

Mirisi

Mirisne komponente kozmetičkih pripravaka najčešći su uzročnici kontaktnog alergijskog dermatitisa, ne samo u proizvodima kao što su parfemi, dezodoransi, losioni nakon brijanja, nego i u drugim kozmetičkim pripravcima kojima primarna namjena nije mirisanje. Najčešće se manifestira na licu, pazusima te na rukama. Miris može sadržavati 300 i više pojedinačnih sastojaka, što čini postavljanje dijagnoze kontaktne alergije na mirise kompliciranom, najčešći alergeni su isoeugenol, eugenol, cimetni alkohol, te ekstrakt hrastove mahovine.

Uloga farmaceuta?

Alergijski kontaktni dermatitis česta je dermatoza današnjeg doba. Učestalost ovog stanja, unatoč mjerama, neprestano se povećava zbog velike izloženosti brojnim alergenima te neinformiranosti potrošača o sastojcima pripravaka koje koriste. Farmaceut je često prvi zdravstveni radnik kojemu se pacijent obrati za savjet. Stoga su znanja o mogućim alergenima u kozmetičkim pripravcima nužna pri skrbi i savjetovanju bolesnika i korisnika, bilo da se radi o prepoznavanju alergijskog kontaktnog dermatitisa ili izboru prikladnih pripravaka za prevenciju ili pri liječenju