Kardiovaskularne bolesti, dijabetes melitus, starost i muški spol među poznatim su rizičnim čimbenicima u infekciji koronavirusom. Istraživanja su pokazala da je čak 81% pacijenata koji završe na intenzivnoj njezi upravo muškog spola te da su stope smrtnosti veće u muškaraca nego u žena. Uzroci ovakve statistike su vjerojatno mnogobrojni, ali jedan se posebno nameće. Riječ je o glavnom muškom spolnom hormonu – testosteronu.

Testosteron kao promotor infekcije

Dva su enzima vrlo bitna za ulazak koronavirusa u stanice domaćina. Prvi od njih je angiotenzin konvertirajući enzim 2 (ACE2) preko kojega se virus svojim S proteinom (engl. spike protein) veže za pneumocit. Zatim nastupa transmembranska serinska proteaza 2 (TMPRSS2) koja cijepa S protein i time omogućuje spajanje membrane virusa s membranom pneumocita te konačan ulazak virusa u stanicu.

Ekspresija oba ova enzima regulirana je upravo androgenima (muškim spolnim hormonima). Naime, pokazalo se da povišena razina testosterona uzrokuje povećanu ekspresiju ACE2 i TMPRSS2, enzima koji olakšavaju ulazak koronavirusa u humane stanice. Ovi enzimi mogu se naći u različitim organima kao što su pluća, jetra, bubrezi, kolon i testisi, što objašnjava širenje infekcije i na druge organske sustave te popratne simptome. S obzirom da je razina cirkulirajućeg testosterona u muškaraca 7-8 puta veća nego u žena, ovi su enzimi u muškaraca puno aktivniji. To bi objasnilo zašto muškarci teže podnose infekciju koronavirusom te zašto je testosteron u ovome slučaju njihov ˝neprijatelj˝.

Druga strana priče – beneficije testosterona

Iz navedenih činjenica bismo mogli zaključiti da će stariji muškarci imati bolju kliničku sliku od mlađih muškaraca koji imaju više razine testosterona. Međutim, znamo da vrijedi upravo suprotno. Razlog tome je taj što testosteron općenito pozitivno utječe na muško zdravlje: potiče izgradnju i zdravlje kostiju i mišića, regulira seksualni nagon, pomaže u stvaranju crvenih krvnih stanica, potiče koncentraciju i dobro raspoloženje. Između ostaloga, testosteron djeluje protektivno na pluća i krvožilni sustav, dvije najbitnije mete koronavirusa.

Prilikom virusnih infekcija, povećane razine testosterona smanjuju razinu interlukina 6 (IL-6) koji potiče oslobađanje brojnih proupalnih citokina. Na taj način testosteron smanjuje upalni odgovor te rizik od respiratorne infekcije. Na krvožilni sustav djeluje tako da sudjeluje u regulaciji kontrakcije miokarda te potiče proizvodnju dušikovog oksida (NO), važnog inhibitora u stvaranju trombocitnih čepova. Zato se kardiovaskularni problemi u starijih muškaraca često povezuju upravo s manjkom testosterona, a objašnjavaju i njihovu lošiju kliničku sliku te veću stopu smrtnosti od koronavirusa.

Koronavirus kao ˝tihi ubojica˝ testosterona

Testosteron se, osim kao aktivni sudionik u infekciji koronavirusa, u novijim istraživanjima pokazao i kao žrtva istog virusa. Naime, istraživanja su pokazala da se razina testosterona smanjuje pogoršanjem infekcije. Znatno manje razine testosterona izmjerene su kod pacijenata na intenzivnoj njezi nego kod asimptomatskih pacijenata, a čak je i kod 65% ispitanika iz asimptomatske grupe zabilježen značajan pad libida. To se događa upravo zato što su već spomenuti enzimi ACE2 i TMPRSS2 značajno eksprimirani i u testisima. Prema tome, prilikom infekcije koronavirusom može doći do značajne inhibicije spermatogeneze i proizvodnje testosterona, što uzrokuje dodatne probleme u obrani od infekcije.

S obzirom na sve navedene pozitivne i negativne strane, bilo bi poželjno provesti još dodatnih istraživanja kako bi se utvrdilo može li testosteron poslužiti kao terapija u infekciji koronavirusom i u kojim slučajevima bi pomogao, a u kojima ne. Ono što zasigurno znamo je da su testisi također značajna meta infekcije pa postoji opasnost od dugotrajnih posljedica za njihovu endokrinu funkciju, čak i kod muškaraca koji su lako preboljeli infekciju.

 

Literatura

Sansone et al. Addressing male sexual and reproductive health in the wake of COVID 19 outbreak. Journal of Endocrinological Investigation, 2021, 44(2), 223-231.

Moradi F, Enjezab B, Ghadiri-Anari A. The role of androgens in COVID-19. Diabetes & Metabolic Syndrome: Clinical Research & Reviews, 2020, 14(6), 2003-2006.

Hussain AN, Hussain F, Hashmi SK. Role of testosterone in COVID-19 patients – A double-edged sword? Medical Hypotheses, 2020, 144, 110287.

Kalra S, Bhattacharya S, Kalhan A. Testosterone in COVID-19 – Foe, Friend or Fatal Victim? European Endocrinology, 2020, 16(2), 88-91.

COVID-19 may deplete testosterone, helping to explain male patients’ poorer prognosis, https://www.sciencedaily.com/, pristupljeno 25.03.2021.

Muško zdravlje: kako nadomjestiti manjak testosterona, https://www.adiva.hr/, pristupljeno 26.03.2021.

Izvor fotografije

©GreenApple78 via Canva.com