Probiotici u liječenju atopijskog dermatitisa

Atopijski dermatitis kronična je upalna recidivirajuća kožna bolest koja se manifestira u ranoj dječjoj dobi. Karakteriziraju ga povišene razine imunoglobulina E (IgE) u serumu, osobna ili obiteljska anamneza o postojanju alergija tipa I, alergijski rinitis ili astma. U 45% slučajeva bolest se manifestira tijekom prvih 6 mjeseci života, a gotovo duplo veće šanse su za ispoljavanje bolesti do pete godine života.

S obzirom da koža predstavlja prvu liniju obrane organizma i da je kod atopijskog dermatitisa koža oštećena, logično je da su oboljeli znatno osjetljiviji na raznorazne kožne infekcije.

Koža kod atopijskog dermatitisa izrazito je suha. Najraniji i najintenzivniji simptom je svrbež koji svakako smanjuje kvalitetu života, a pored toga prisutno je i crvenilo te ranice koje utječu na izgled kože.

Probiotici

Prema definiciji Svjetske zdravstvene organizacije probiotici su živi mikroorganizmi (tzv. “dobre” bakterije), a primijenjeni u odgovarajućoj količini imaju povoljne učinke na zdravlje pojedinca.

Većina ljudi povezuje ih s antibioticima jer se s njima često kombiniraju u želji da se spriječi narušavanje funkcije mikroflore.

Uspostavljanje mikroflore u ranom periodu života vrlo je važno za dobar rad imunološkog sustava, a poremećaj ravnoteže imunološkog odgovora povezuje se s patogenezom alergijskih bolesti.

Probiotici su odgovorni za uspostavljanje ravnoteže između tzv. “dobrih i loših” bakterija u našim crijevima. Naime, mikroflora se recimo uslijed bolesti, stresa, uzimanja antibiotika ili nekih drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola može poremetiti. Oni mogu djelovanjem na imunološki sustav, točnije suzbijanjem imunološkog odgovora doprinijeti regulaciji alergijskih reakcija.

Djeluju na način da kompetitivno inhibiraju stvaranje toksičnih spojeva i rast nepoželjnih vrsta natječući se za prostor i hranu. Dosadašnja znanstvena istraživanja upućuju na to da probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu floru, međutim oni mogu pomoći organizmu obavljajući iste funkcije kao prirodna flora, dajući joj na taj način dovoljno vremena da se oporavi.

Nova uloga probiotika?

Velik broj studija istraživao je potencijalnu učinkovitost probiotika u prevenciji i liječenju AD. Lactobacillus rhamnosus GG (LGG) najčešće je proučavan probiotički soj. Istraživanja su se provodila na djeci s visokim rizikom od razvoja AD, te su se probiotici primjenjivali 2–4 tjedna prenatalno kod trudnica i postnatalno kod dojenčadi u razdoblju od godinu dana.

Ovo je istraživanje pokazalo obrnutu korelaciju između unosa probiotičkih mliječnih proizvoda i incidencije AD.

Drugo istraživanje promatralo je utjecaj primjene Bifidobacterium breve M-16V i Bifidobacterium longum BB536 tijekom razdoblja od mjesec dana prenatalno, 6 mjeseci tijekom dojenja i 18 mjeseci praćenja liječenja alergijskih bolesti. Znanstvenici su zaključili da je incidencija AD bila niža kod slučaja koji su koristili probiotike.

Međutim, pouzdanih dokaza koji potvrđuju učinkovitost primjene probiotika u prevenciji atopijskog dermatitisa još uvijek nema.