Pranje ruku popularna je tema proteklih mjeseci. U usporedbi s time, nedovoljno se pažnje pridaje procesu koji slijedi nakon – sušenje ruku. U većini javnih toaleta nalaze se električna sušila za ruke, no ponekad uz sušila imamo i opciju obrisati ruke papirnatim ručnikom. Od dvije opcije, birate li bolju?

Zašto električna sušila?

Osim očite prednosti da se sušila automatski aktiviraju, stoga ograničavaju doticaj opranih ruku s potencijalno nečistim površinama u toaletu, proizvodnja papirnatih ručnika štetna je za okoliš. Prema podacima iz Madsenovog izvještaja iz 2007. godine, za svaku tonu papirnatih ručnika 17 stabala je posječeno, a više od 25 tisuća litara vode zagađeno.

Iako se papirnatim ručnicima učinkovito prenesu bakterije s ruku na ručnik, bakterije se takvim načinom sušenja ne ubijaju. Nakon toga, prljavi ručnici nažalost često završe na podovima toaleta te nastavljaju „doprinositi“ čistoći prostorije.

Zašto papirnati ručnici?

U studiji iz 2018. proučavani su prikupljeni uzorci u Petrijevim zdjelicama postavljenim u javnim kupaonicama u različitim uvjetima. Uspoređen je rast kolonija bakterija kada se koristilo sušilo za ruke te u slučajevima kada nije. Kada bakterija sleti na zdjelicu počinje rasti tvoreći sitne kolonije bakterija. Nakon 18 sati u kupaonici bez sušila, prosječan broj kolonija bakterija u zdjelicama iznosio je 6. Kada se sušilo koristilo, broj kolonija prosječno je iznosio 18 do 60 po zdjelici. Bitno opažanje studije je pronalazak bakterije Staphylococcus aureus u Petrijevim zdjelicama. Navedena bakterija se kod nekih ljudi normalno nalazi u nosnoj šupljini ili na površine kože, no kod drugih može izazvati ozbiljnu infekciju. Uz 2 navedena scenarija, ispitan je i razvoj kolonija kada su zdjelice 20 minuta izložene zraku kupaonice u kojoj se nalaze mali ventilatori. Broj kolonija iznosio je između 12 i 15 iz čega su istraživači zaključili da u cirkulaciji zraka leži bakterijska opasnost.

Također dokazana mana sušila za ruke je vrlo često kriva upotreba. Da bi se ruke pravilno osušile, prosječno je potrebno oko 45 sekundi, a studija je pokazala kako ljudi to vrijeme skrate na prosječnih 15 sekundi.

 

Iako je pranje ruku od neupitne važnosti, pravilno sušenje se ne smije zanemariti. Mogućnost prijenosa bakterija veća je ako su ruke mokre. Također, neki mikrobi ostaju na našim rukama čak i nakon pranja te ih upravo sušenjem uklanjamo.

 

Literatura

1. Huesca-Espitia LDC et al. Deposition of bacteria and bacterial spores by bathroom hot-air hand dryers. Appl Environ Microbiol, 2018, 84, 44-18.

2. Huang C, Ma W, Stack S. The Hygienic Efficacy of Different Hand-Drying Methods: A Review of the Evidence. Mayo Clin Proc, 2012, 87, 791-798.

Izvor fotografije

©[webphotographeer] via Canva.com