Promjene i posljedice blagdanskog prejedanja

U jeku blagdanskih dana teško je odoljeti užitcima koji nas privlače kao što su druženje s najmilijima, toplina doma, a ponajviše i blagodati blagdanskog stola. Svjesno ili nesvjesno uskoro se nađemo u neugodnoj situaciji punih trbuha i teškog želuca. Oči postaju sve veće i veće pri svakom pogledu na pune tanjure, no prije nego posegnemo za još jednom porcijom francuske salate promotrimo što se zapravo zbiva u organizmu kada se prejedemo.

Građa probavnog sustava

Naš probavni sustav kreće od usta, u kojima mehanički, zubima i jezikom, te kemijski započinje probava unesene hrane. Nakon toga kreće kroz jednjak do želuca u kojem se uz pomoć raznih probavnih enzima, hormona i želučane kiseline dalje razgrađuje. Želudac je mišić koji je u normalnim uvjetima veličine stisnute šake, no za vrijeme jela on se rasteže te na taj način može doseći zapremninu i do 1,5 litre. Potom se nastavljaju tanko i debelo crijevo u kojima se i dalje hrana razgrađuje, a ujedno se cijelim putem, od želuca do debelog crijeva nastavljaju apsorbirati produkti koji se uključuju u naš metabolizam kako bi se na koncu mogli iskoristiti za stvaranje energije.

Što se događa kad se prejedamo?

Sve polako započinje prijatnim mirisima koji se šire od blagdanskog stola te uzrokuju povećano lučenje sline u ustima i osjećaj gladi. Iako se porivu za konzumacijom tih delicija teško može oduprijeti, potrebno je polagano jesti i žvakati kako bi se hrana dovoljno mehanički usitnila za uspješni prolaz kroz ostatak probavnog trakta. Nedovoljno usitnjena hrana, kojoj je uzrok najčešće nekontrolirano unošenje hrane u usta može zapeti na putu do krajnje destinacije ili otići u “krivu ulicu” te dovesti i do gušenja. Stoga ne čudi kako prilikom prejedanja imamo prilike čuti primjedbu “diši malo”. Pri prejedanju želudac se širi i rasteže te šalje živčane signale do mozga koji prenose informaciju o sitosti. Ti signali često kasne te postoji određeni vremenski period, koji može trajati i do 20 minuta, od kad se želudac proširi, signalizirajući da je dosegao svoj maksimum, do našeg osjećaja da smo se prejeli. Zbog toga se prije jela javlja osjećaj jake gladi koji polako prelazi u osjećaj sitosti, a na koncu prelazi u osjećaj prenatrpanosti. Na stimulus hrane želudac luči enzime i hormone koji pomažu u razgradnji, a jedan od glavnih faktora je i želučana kiselina. Pri prejedanju se može dogoditi da se ta kiselina počne penjati iz želuca u jednjak što uzrokuje refluks, odnosno žgaravicu. Tome pogotovo pridonosi hrana bogata mastima poput brze hrane, pizze ili hamburgera. Također, tijelo mora ulagati više energije u razgadnju viška hrane koju smo unjeli te se zbog toga se može javiti i osjećaj vrtoglavice i znojenja. Ukupna razina glukoze u krvi se naglo povisuje, posljedično se diže i razina inzulina u krvi, a to dovodi do letargije i umora.

Neželjene posljedice

Dugotrajno izlaganje prejedanju može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što je dijabetes tipa 2 kojeg karakterizira otpornost na inzulin, razne bolesti kardiovaskularnog sustava te pretilosti. Povećanim unosom hrane tijelo ne može sve iskoristiti za pretvorbu u energiju. Što se više krećemo veće su nam potrebe za energijom, no za vrijeme blagdana tjelesna aktivnost je na samom dnu, a unos nutrijenata je veći nego inače. Zbog toga tijelo teži skladištenju tog suviška u obliku masnog tkiva, što se na kraju očituje porastom brojke na vagi.