Već smo duboko zakoračili u proljeće – godišnje doba koje asocijativno vežemo uz buđenje prirode. I dok za jedne ono predstavlja priliku da više vremena provode na otvorenom, za druge je, pak, to početak opetovane borbe s alergijom. Alergija na bijelu brezu spada u skupinu čestih alergija, a pogađa između 10 i 20% populacije sjeverne i središnje Europe. Na koji način je alergija izazvana peludi bijele breze povezana s alergenima u voću i povrću doznajte u nastavku članka.
Betula verucossa Ehrh., Betulaceae – bijela breza
Bijela breza je listopadno drvo iz porodice Betulaceae. Naziv ”bijela” odnosi se na bijelu koru samog drveta. Rasprostranjena je u cijeloj Europi, a moguće ju je pronaći i u dijelovima Azije. Iako se drvo bijele breze koristi u izradi namještaja, a listovi pronalaze primjenu u fitoterapiji u kontekstu diuretika i antiseptika, bijelu brezu zbog svoje impozantnosti često susrećemo kao ukrasno drvo brojnih parkova.
Nešto manje impresivna strana ove biljke ogleda se u proizvodnji najalergenije peludi iz skupine drveća. Breza počinje cvasti krajem ožujka te u relativno kratkom vremenu doseže visoke koncentracije peludi. Koncentracija peludi postojana je sve do kraja svibnja, što je posebno važno za osobe koje su alergične na pelud ove biljke.
Alergeni bijele breze
Glavni alergen peludi bijele breze, naziva Bet v 1, pripada obitelji proteina PR-10 (engl. pathogenesis related protein family 10). Navedeni alergen odgovoran je za preko 95% IgE posredovanih alergijskih reakcija kod osoba koje su alergične na pelud breze. Ostali alergeni bijele breze, poput profilina Bet v 2 i kalcij-vezujućeg proteina Bet v 4, prisutni su u znatno manjim koncentracijama. Dodatno, alergija na Bet v 1 dominantna je u sjevernijim krajevima Europe, dok se osjetljivost na Bet v 2, Bet v 4 ili nespecifične lipid transfer proteine (nsLTP) bilježi češće u južnijim dijelovima Europe.
Bet v 1 homolozi i križne reakcije
Više od 70% osoba alergičnih na pelud breze ujedno pokazuju simptome alergije na neku vrstu voća i/ili povrća. Ono što izaziva takvu pojavu su alergeni iz voća i povrća koji su svojom strukturom u velikoj mjeri slični, odnosno homologni, alergenima iz peludi breze. Budući da se Bet v 1 alergen povezuje s ozbiljnijim alergijskim reakcijama, upravo su njegovi homologni alergeni, prisutni u voću i povrću, često predmet alergoloških istraživanja. Kod osoba koje su alergične na Bet v 1 alergen, uslijed konzumacije voća i povrća koji sadrži Bet v 1 homolog može doći do pojave križne alergijske reakcije. Takav alergijski incident poznat je još pod nazivom oralni alergijski sindrom (OAS). Simptome OAS-a uglavnom izaziva konzumacija svježih namirnica s alergenim homolozima u vrijeme cvjetanja biljke na koju je osoba alergična.
Bet v 1 i njegovi homolozi sadrže 153 do 160 aminokiselinskih ostataka raspoređenih unutar sedam antiparalelnih beta ploča i tri alfa uzvojnice koje ispreplitanjem zatvaraju centralni hidrofobni tunel. Procjenjuje se da homolozi dijele između 50 i 80% strukturne sličnosti s Bet v 1 alergenom. Izlaganje Bet v 1 homologa visokim temperaturama ili pak niskom pH može dovesti to promjene njihove tercijarne strukture i do gubitka konformacijskih epitopa alergena. Drugim riječima, primjenom specifičnih načina obrade voća i povrća u kojem su prisutni ovakvi alergeni možemo smanjiti alergeni potencijal te namirnice.
Razlike u simptomima
Simptomi alergije na pelud breze, dominantno Bet v 1, razlikuju se u odnosu na simptome alergije na voće i povrće, uglavnom Bet v 1 homologe. Ta razlika proizlazi iz različitog puta unosa alergena. Unos alergena peludi breze najčešće se odvija inhalatornim putem, dok se unos alergena podrijetlom iz voća i povrća odvija gastrointestinalnim putem. Apsorpcija alergena gastrointestinalnim traktom, posebice Bet v 1 homologa, dovodi najčešće do blažih alergijskih simptoma poput svrbeži i naticanja usta, grla i nepca. Razlog tome je narušavanje strukture Bet v 1 homologa važne za izazivanje alergijske reakcije, uslijed niskog pH i djelovanja proteolitičkih enzima u želucu. Međutim, ukoliko su pojedinci alergični na nespecifične lipid transfer proteine (nsLTP) podrijetlom iz voća i povrća, koji nisu Bet v 1 homolozi i koji su poprilično stabilni pri niskom pH, simptomi mogu biti ozbiljnijeg karaktera.
Procesiranjem namirnica do smanjenja alergenog potencijala
U nastavku donosimo tablicu odabranog voća i povrća s najzastupljenijim alergenima i procesnim tretmanima s ciljem smanjenja alergenog potencijala određenog voća i povrća.
Vrsta voća/povrća | Alergen | Tretman | Promjena |
Jabuka |
Mal d 1 (Bet v 1 homolog) |
HPP |
Smanjenje IgE reaktivnosti; Bez promjena u sekundarnoj strukturi |
Mal d 2 (protein nalik taumatinu) |
Probava u želucu |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
|
T (70 °C) + niski pH |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
||
Mal d 3 (nsLTP) |
T (< 90°C) + glukoza |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
|
T (< 90°C) + bez glukoze |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
||
T (>90°C) + glukoza |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
||
T (> 90°C) + bez glukoze |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
||
HPP (> 400 MPa) |
Promjena sekundarne strukture |
||
HPP + T (118 °C + 700 MPa) |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
||
Kivi |
Act d 1 (cistein proteaza) |
T (95 °C) pri pH 7 |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
T (95 °C) pri pH 3 |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
||
Toplinska inaktivacija |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
||
Act d 2
(protein nalik taumatinu) |
T (95 °C) pri pH 7 | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | |
T (95 °C) pri pH 3 | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | ||
Svi alergeni kivija |
T + mehaničko istezanje |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
|
T |
Smanjenje IgE reaktivnosti |
Breskva |
Pru p 1
(Bet v 1 homolog) |
T (121 °C) 10-30 min | Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
Ljuštenje lužinom | Smanjenje IgE reaktivnosti | ||
Ultrafiltracija | Smanjenje IgE reaktivnosti | ||
Pru p 3
(nsLTP) |
T (95 °C) pri neutralnom pH | Smanjenje IgE reaktivnosti | |
T (95 °C) pri pH 3 | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | ||
Mikrovalna pećnica | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | ||
Ultrazvuk | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | ||
Celer |
Api g 1
(Bet v 1 homolog) |
T | Smanjenje IgE reaktivnosti |
Γ zračenje | Bez smanjenja IgE reaktivnosti | ||
HPP | Smanjenje IgE reaktivnosti | ||
Ostali alergeni celera | T |
Bez smanjenja IgE reaktivnosti |
HPP (engl. High Pressure Processing) – procesiranje prvi visokom tlaku
Zaključak
Breza u sezoni polinacije može predstavljati ozbiljne zdravstvene probleme osobama koje su alergične na neke od njenih alergena. Velik broj osoba alergičnih na alergene breze pokazuju alergiju i na brezinim alergenima homologne alergene u voću i povrću, osobito Bet v 1. Primjenom odgovarajućih načina procesiranja rizičnog voća i povrća moguće je u stanovitoj mjeri smanjiti alergeni potencijal namirnica. Međutim, treba voditi računa i o tome da je neke alergene, poput nespecifičnih lipid transfer proteina (nsLTP), izrazito teško ili gotovo nemoguće ukloniti tehnikama procesiranja. Najbolji način za izbjegavanje križnih alergijskih reakcija predstavlja smanjenje ili potpuni izostanak konzumacije rizičnih namirnica. Takva prehrambena praksa bi trebala biti imperativ alergičarima u vrijeme polinacije breze.
Literatura
Alergene biljke, https://www.plivazdravlje.hr/, pristupljeno 21.4.2020.
Bohle, B. The impact of pollen-related food allergens on pollen allergy. Allergy, 2007, 62, 3–10.
Vanga, S.K., Jain, M., Raghavan, V. Significance of fruit and vegetable allergens: Possibilities of its reduction through processing. Food Rev. Int., 2018, 34, 103-125.