FDA odobrila novi antimigrenik

FDA (engl. Food and Drug Administration) je 11. listopada 2019. godine odobrila novi lijek za terapiju akutne migrene s ili bez aure. Riječ je o lasmiditanu, no kao i većina ostalih antimigrenika nije namijenjen prevenciji migrenoznih napada.

Kronične migrene predstavljaju veliki javnozdravstveni problem zato što dovode do velikog stupnja onesposobljenja oboljelog uzrokujući kronične glavobolje. Javljaju se više od 15 puta mjesečno, što znatno narušava kvalitetu života. Postoje različiti tipovi glavobolje, no najčešća je unilateralna glavobolja (zahvaćena je jedna strana glave), a bol je pulsirajuća i javlja se osjećaj stezanja u glavi. Migrenu kao pojavu možemo opisno podijeliti na četiri faze. Prva je prodromalna faza koja se javlja nekoliko sati do dana prije samo napadaja, a manifestira se kroz promjene raspoloženja, pospanost, umor, čak i željom za određenom hranom i fotofobijom. U auri (zahvaća otprilike 30% osoba s migrenama), kao drugoj fazi migrene, mogu se javiti vizualni poremećaji i halucinacije, dok u bolnoj fazi je karakteristična unilateralna pulsirajuća glavobolja. Četvrta, ujedno i završna faza je postdromalna faza kada je osoba iscrpljena te se javlja umor.

Migrene mogu biti prouzročene kako stresom, tako i hormonalnim promjenama, svjetlosnim podražajima, nedostatkom hrane i sna.

Patofiziologija migrene objašnjava se tzv. trigeminovaskularnom teorijom. Najjednostavije rečeno, smatra se kako je početak migrene u području dure mater, ovojnice koja se nalazi između mozga i lubanje. Ondje su smještene ekstracerebralne krvne žile (duralne krvne žile), a inervirana je okončinama trigeminalnih neurona. Kod migrene, trigeminalni neuroni postaju hiperosjetljivi zbog čega se luče neuropeptidi (supstancija P, CGRP i sl.). Dolazi do neurogene upale dure koja je karakterizirana promjenama na duralnim krvnim žilama (dilatiraju se djelovanjem neuropeptida CGRP-a), propuštanjem (ekstravazacijom) proteina plazme iz krvnih žila (posljedica djelovanja supstancije P) i aktivacijom upalnih stanica u duri. Impulsi (prouzročeni upalnim procesom) idu preko produžene moždine prema kori velikog mozga. Nakon što dođu do kore velikog mozga, govorimo o središnjoj senzitizaciji i u tom trenutku terapija više ne pomaže.

Dosadašnja terapija temelji se na aktivaciji 5-HT1B i 5-HT1D serotoninskih receptora, što uzrokuje inhibiciju vazodilatacije ekstracerebralnih krvnih žila i inhibiciju lučenja neuropeptida. Dakle, na taj način želimo spriječiti početni upalni proces u duri i daljnju središnju senzitizaciju. Lijekovi koji se koriste kao agonisti 5-HT1B/D receptora spadaju u skupinu tzv. triptana (sumatriptan, zolmitriptan, rizatriptan itd.). Osim triptana, razvijaju se i lijekovi koji djeluju kao antagonisti receptora za CGRP i monoklonska protutijela kako za receptor, tako i za cirkulirajući CGRP.

Najnoviji registrirani lijek je lasmiditan, a smatra ga se prvim lijekom nove potencijalne grupe lijekova pod nazivom „ditani“. Lasmiditan također djeluje preko serotoninskog sustava, no za razliku od triptana, njegov mehanizam djelovanja temelji se na selektivnoj aktivaciji 5-HT1F receptora, što predstavlja prednost pred triptanima. Naime, triptani aktivacijom 5-HT1B/D receptora dovode do vazokonstrikcije koronarnih i perifernih krvnih žila, stoga su kontraindicirani kod kardiovaskularnih bolesnika (osoba koje pate od visokog tlaka). S druge strane, lasmiditan djelovanjem preko 5-HT1F ne pokazuje periferni i koronarni vazokonstriktorni učinak.

Učinkovitost lasmiditana, novog lijeka koji je FDA odobrila, dokazana je u dvjema nasumičnim, dvostruko slijepim, placebom kontroliranim studijama. Ispitano je ukupno 3.177 odraslih osoba na način da su prilikom migrenoznog napada uzeli lijek. Dokazano je kako je broj osoba kojima je terapija pomogla, a koje su konzumirale lasmiditan daleko veći od onih koji su konzumirali placebo.

Najčešće zabilježene nuspojave su vrtoglavica, umor, svrbež kože (parestezija) te sedacija.