Svake godine krajem travnja obilježava se na europskom kao i na svjetskom nivou tjedan posvećen cijepljenju odnosno imunizaciji.
Cilj kampanje je na objektivan, znanstveno i epidemiološki utemeljen i transparentan način prikazati prednosti i sigurnu primjenu cjepiva (aktivne imunizacije). Građani bi se trebali upoznati i s nuspojavama cjepiva kroz farmakovigilancijske postupke praćenja.
Zašto cjepiva i protivnici
Jedno od najvećih dostignuća moderne medicine u slučaju infektivnih bolesti, osim antimikrobne terapije je cijepljenje odnosno aktivna imunizacija. Upravo zbog toga, svjedoci smo smanjenju pobola i mortaliteta od velikog broja zaraznih bolesti. Osim prevencije zaraznih bolesti, cijepljenje ima učinak i na smanjenje antimikrobne rezistencije u nekih mikrobnih vrsta (npr. pneumokoka), ali i na smanjenje mortaliteta od onkogenih mikroba (npr. cijepljenje protiv HPV virusa i smanjenje pobola i mortaliteta od raka grlića maternice te cijepljenje protiv HBV i posljedičnog hepatitisa).
Svjedoci smo i velikih izazova pri provedbi aktivne imunizacije građana, kao vrlo učinkovite, sigurne i jeftine (u većini zemalja imunizacijski programi su pokriveni putem zdravstvenog osiguranja). Prije svega to su antivakcinacijski pokreti, a što je epidemiološki vidljivo kroz npr. kliničku manifestaciju ospica. Antivakcinacijski programi oslabljuju kariku unutar epidemiološkog lanca koju nazivamo „imunitet krda“ koja je znanstveno dokazana mjera zaštite i dijela građana koji iz bilo kojeg razloga nisu imunizirani. No, povećanjem broja necijepljenih građana, uglavnom zbog svjetonazorskih razloga i neracionalnih stavova sa sumnjivom utemeljenošću, taj broj necijepljenih raste.
Školski primjer
Kao što je već rečeno, jedan od najboljih primjera posljedica nedovoljne procijepljenosti je upravo vidljivi porast kliničkih manifestacija zaraze ospicama. U posljednjih 12 mjeseci, tako je u Europi zabilježeno 11 576 slučajeve zaraze ospicama, od čega najviše u Francuskoj (2 466), Rumunjskoj (1542) i Italiji (1 353). U Hrvatskoj pak je 51 dijete oboljelo je od ospica u posljednjih 12 mjeseci. Osam je djece umrlo.
Upravo i zbog tog razloga potrebno je na transparentan, znanstveno utemeljen način prikazati učinkovitost i sigurnost cijepljenja. S druge strane, izuzetno je važna zaštita osjetljivih dijelova populacije, tj. imunokompromitiranih pacijenata, starih i vrlo starih, dijabetičara, pacijenata s malignom bolešću, astmatičara, kroničnih bolesnika i onih s puno komorbiditeta.
Trudnice?
U nekim zemljama EU posebice se pazi na procijepljenost trudnica protiv hripavca, kako bi se protutijela transplacentarno prenijela na plod, a radi zaštite novorođenčeta od hripavca (pertuzisa). Program cijepljenja trudnica protiv hripavca je negdje besplatan, ali se cijepljenje većinom obavlja prema preporuci primarnog ginekologa ili doktora opće medicine. Postoji, naravno, i mogućnost da trudnica sama kupi cjepivo koje će joj onda primijeniti zdravstveni radnici primarne zdravstvene zaštite (obiteljski liječnik ili medicinska sestra). Trudnicama se također preporučuje i cijepljenje protiv gripe. Dok se u slučaju hripavca cijepljenje preporučuje trudnicama kako bi se spriječio nastanak težeg oblika hripavca kod djece mlađe dobi, cjepivo protiv gripe im se preporučuje zbog njihove sigurnosti (virus gripe kod trudnica može poprimiti toliko težak oblik da se one moraju prebaciti na mehaničku ventilaciju, odnosno respiratore, a to naravno predstavlja rizik i za dijete).
Kako znamo da je cjepivo sigurno?
U smislu sigurnosti cjepiva, važno je imati na umu da je sam proces proizvodnje strogo kontroliran i praćen prema jasno propisanim uputama. Procjenu dokumentacije i pouzdanosti rezultata u razvoju cjepiva na razini Europe vrši Europska agencija za lijekove (EMA). Već u prvoj fazi razvoja cjepiva, proizvođač na manjem broju zdravih pojedinaca procjenjuje djeluje li cjepivo, je li sigurno i postoje li neke ozbiljnije nuspojave. Nakon te, slijedi faza na nešto većem broju ispitanika (nekoliko stotina dobrovoljaca) u kojoj se određuje koje su najčešće kratkotrajne nuspojave, koja je doza optimalna te kako imunosni sustav reagira na cjepivo. Posljednja faza odgovara na ista pitanja kao i druga, samo što je uzorak ispitanika znatno veći (tisuće dobrovoljaca) i time reprezentativniji. Ispituje se sastav i sigurnost aktivnih sastavnica, ali i pomoćnih tvari te pouzdanost proizvodnog procesa, kao i slijede li se smjernice dobre proizvođačke i dobre laboratorijske prakse (GMP, GLP).
Nuspojave
Osim procesa proizvodnje, „ponašanje“ cjepiva nakon izlaska na tržište i kada se ono počinje primjenjivati na velikom broju ljudi, pomno i strogo se prate i nuspojave cjepiva. Farmakovigilancija, odnosno prijava i procjena nuspojava bitan su segment zadnje, 4. faze razvoja svih lijekova i medicinskih pomagala pa tako i cjepiva. U tom procesu sudjeluju kako zdravstveni djelatnici, tako i sami pacijenti, odnosno u ovom slučaju osobe s primljenim cjepivom. Prijava nuspojava iznimno je bitna te i ovim putem apeliramo na čitatelje, što pacijente, što zdravstvene djelatnike, da to što je moguće više primjenjuju i poštuju. Nakon što su nuspojave prijavljena, one se pregledavaju i procjenjuju. Procjenjuje se je li neka nuspojava posljedica cjepiva ili pak nekog popratnog događaja (poput bolesti, stresa, interakcije lijekova) te se sukladno tome donose (ili ne donose) dodatne mjere opreza i smjernice za primjenu cjepiva.
Digitalizirani izvori i prijedlozi za daljnje čitanje
Europska komisija i Europska agenciju za lijekove (EMA) kao regulatorna tijela, zajedno sa Europskim centrom za kontrolu i praćenje bolesti (ECDC) osnovali su Europski informativni portal o cijepljenju (engl. European Vaccination Information Portal, EVIP). Ciljna publika je građanstvo, ali i zdravstveni radnici. Portal upućuje i na nacionalna tijela koja su zadužena za pružanje zdravstvenih usluga cijepljenja i podatke o epidemiologiji zaraznih bolesti (kao npr. kod nas Hrvatski zavod za javno zdravstvo) te državna tijela (Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi). Sadržaj portala je preveden i na hrvatski jezik, čime je omogućen pristup svim građanima putem interneta.
Korisne poveznice za više informacija:
Europski portal za informacije o cijepljenju: zajednički web EC, EMA, ECDC o cijepljenju na hrvatskom jeziku: https://vaccination-info.eu/hr
Hrvatski zavod za javno zdravstvo i provedbeni program cijepljenja za 2020. godinu: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/provedbeni-programi-cijepljenja-za-2020-godinu/
Središnji državni portal o cijepljenju: https://gov.hr/moja-uprava/zdravlje/zdravlje-djece-i-majki/cijepljenje/476
Javne tribine o cijepljenju u 2020. godini: https://www.hzjz.hr/sluzba-epidemiologija-zarazne-bolesti/svjetski-tjedan-cijepljenja/
Praćenje zaraznih bolesti u članicama EU za ospice, HBV, influenca, H. influenzae (invazivan), invazivne pneumokone infekcije, zaušnjaci, hripavac, crljenica, tetanus, TBC: https://vaccination-info.eu/hr/stanje-u-eu-u-u-pogledu-ospica
Trogodišnji program obaveznog cijepljenja u Republici Hrvatskoj u 2019. – 2021. na adresi: https://www.hzjz.hr/wp-content/uploads/2018/07/TROGODIŠNJI-PROGRAM-OBVEZNOG-CIJEPLJENJA.pdf (prikazan je kalendar kao i dinamika cijepljenja no Program također uključuje i način izvješćivanja o neželjenim štetnim događajima u provedbi imunizacije protiv zaraznih bolesti)
Brošura o besplatnom od 22. tjedna trudnoće protiv hripavca trudnica, nacionalni program Kraljevine Nizozemske: https://rijksvaccinatieprogramma.nl/sites/default/files/2019-12/XEROX%2070115%20folder%203luik%20Maternale%20kinkhoestvaccinatie%20EN%20TG.pdf
Novosti o cijepljenju u Hrvatskoj, https://www.medix.hr/prof-dr-sc-goran-tesovic-novosti-o-cijepljenju-u-hrvatskoj
