Deprivacija sna

Razmišljate o učenju u kasne noćne sate prije važnog ispita sutradan ujutro? Razmislite ponovno. Deprivacija sna može značajno utjecati na sposobnost izvršenja svakodnevnih aktivnosti.

Na Sveučilištu u Connecticutu proveden je eksperiment u kojem se proučavala povezanost između moždane aktivnosti i izvršenja EAT-a (engl. error awareness task) svaka dva sata tijekom 24 sata budnosti. Naime, sudionicima eksperimenta su na ekranu prikazani nazivi boja te se od njih tražilo da odrede podudara li se taj naziv s bojom kojom je naziv napisan. Uz to, trebali su obratiti pozornost i na to je li prikazana riječ ista kao i prethodna.

Kako bi se povezala moždana aktivnost sa sposobnosti izvršenja jednostavnih zadataka koristila su se kvantitativna mjerenja EEG-a (elektroencefalografije). EEG je metoda korištena za procjenu moždane električne aktivnosti koja se registrira u obliku valova. Intenzitet tih valova i želja za snom povezani su s vremenom provedenim bez sna. Ljudsko tijelo postaje umorno zbog učinka koji neurotransmiter adenozin ima na mozak, a njegova se koncentracija nakon buđenja postupno povećava i utječe na neuronski metabolizam što u konačnici očitujemo u EEG valovima.

U eksperimentu je sudjelovalo deset zdravih volontera oba spola u dobnom rasponu od 25 do 35 godina. Dok su obavljali dane zadatke, na glavu im je bio postavljen EEG uređaj s deset elektroda. Za procjenu moždane aktivnosti koristile su se kvantitativne mjere na temelju spektralne analize dobivene EEG-om. Nakon analize, može se primijetiti da su aktivno razmišljanje i usredotočenost znatno smanjeni nakon 14 sati budnosti. Iako iz EEG valova možemo donijeti razne zaključke, nalazimo ograničenost u malom broju sudionika i podataka.

Proučavanjem moždane aktivnosti mogu se spriječiti neželjeni događaji uzrokovani ljudskom greškom kod nedostatka koncentracije. Primjerice, pogoršanje kognitivnih sposobnosti vozača autobusa prilikom umora može dovesti do nesreće te se tako ugrožava sigurnost mnogih. San je ključan za zdravlje mozga i normalno funkcioniranje tijekom dana. Iako se individualne potrebe za snom razlikuju, preporučena dnevna količina sna za odrasle je 7-8 sati. Trajanje spavanja možemo nadoknaditi i popodnevnim drijemanjem, idealno do 30 minuta. Manjak sna može iznimno utjecati na zdravlje organizma te je bitno što prije razviti zdravu i kvalitetnu naviku spavanja.