Cirkadijani ritam našeg organizma uključuje fiziološke i psihološke promjene do kojih dolazi svakodnevno kroz period od 24 sata. Cirkadijani ritam je u skladu s izmjenom dana i noći te iz tog razloga se naša fiziologija razlikuje danju i noću. Pokazano je da cirkadijani ritam ima prilično velik utjecaj na oporavak našeg organizma od ozljeda, uspješnost terapije lijekovima, ali i na odgovor našeg imunosnog sustava na infekcije.

 

Rane brže zarastaju danju

Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da brzina zarastanja rana stvarno ovisi o periodu dana u kojem je rana nastala. Ozljede kože koje su miševi zadobili u periodu dana u kojem bi trebali spavati zarastale su znatno sporije u odnosu na ozljede zadobivene za vrijeme dijela dana u kojem su budni i aktivni. Objašnjenje za ovu pojavu pronađeno je u različitom ponašanju fibroblasta tijekom dana. Fibroblasti su stanice odgovorne za proizvodnju izvanstaničnog matriksa i kolagena te su ključne u procesu zarastanja rana. Pokazano je da su fibroblasti znatno aktivniji tijekom dana i da u većem broju migriraju prema mjestu ozljede. Ova pojava dovela je do toga da su rane zadobivene tijekom dana zarasle oko 60% brže u odnosu na rane nastale tijekom noći.

Smatra se da prethodno opisana sposobnost organizma da se bolje nosi s ozljedama nastalim tijekom dana ima temelje u evoluciji. Naše stanice se bolje nose s ozljedama koje se dogode tijekom dana budući da je vjerojatnost da ćemo se ozlijediti znatno veća danju jer smo tada aktivniji i podložniji ozljedama.

Utjecaj cirkadijanog ritma uočen je i kod sposobnosti našeg organizma da se obrani od raznih patogena. Ovu tvrdnju dokazuje istraživanje provedeno na miševima inficiranim herpes virusom. Jedna skupina miševa zaražena je virusom neposredno prije perioda u kojem miševi spavaju, a druga skupina u periodu kada su bili budni i aktivni. Pokazano je da se virus umnožio čak deset puta više u stanicama miševa inficiranih neposredno prije spavanja.

Lijekovi također mogu imati različit efekt na naš organizam ovisno o periodu dana u kojem ih unesemo u organizam. Primjerice, pokazano je da uzimanje aspirina (kod prevencije srčanog i moždanog udara) ima znatno bolje učinke ukoliko ga osoba uzima navečer. Određeni antihistamici koji se koriste kod alergija su također efikasniji ukoliko ih osoba uzima navečer.

 

Neiskorišteni potencijal cirkadijanog ritma

Svatko od nas ima drugačiji cirkadijani ritam  koji je posljedica našeg načina života te ga je stoga teško univerzalno odrediti. Međutim, mogućnosti iskorištavanja cirkadijanog ritma za poboljšanje terapije lijekovima ili obrane organizma od infekcija su široke. Primjerice, poznavanjem doba dana u kojem naš organizam najbolje reagira na određeni lijek može dovesti do smanjenja broja doza lijeka koje pacijent mora uzimati što znatno olakšava život pacijenta. Postojanje cirkardijrnog ritma mogli bismo maksimalno iskoristiti u stvaranju  najefikasnije terapije bolesti i optimalnog funkcioniranja organizma.

 

Literatura

1 Edgar R. et al. Cell autonomous regulation of herpes and influenza virus infection by the circadian clock. Proceedings of the National Academy of Sciences, 2016, 113, 10085‐10090

2 Hoyle NP. et al. Circadian actin dynamics drive rhythmic fibroblast mobilization during wound healing. Science Translational Medicine , 2017, 415

3 What is the worst time of day to get sick?, 2019, www.bbc.com, pristupljeno 26.5.2020.

 

Izvor fotografije

©[yuliapanova] via Canva.com