Božanska kadulja – lijek ili halucinogena droga?

Nekada lijek, danas halucinogena droga, dvije su krajnosti koje ujedinjuje isti pojam – Salvia divinorum. Mnogima poznata kao „božanska kadulja“ ili „meksička metvica“, ova endemska vrsta slavu je zasigurno stekla promjenom svoje uloge i upotrebe tijekom povijesti.

Njenu su posebnost uočili još i sami mastečki Indijanci koji su svježe listove i pripravke koristili u medicinske svrhe (pri liječenju upalnih stanja i za uklanjanje boli), no svoju popularnost ipak duguje upotrebi u tradicionalnom spiritualnom svijetu, gdje je poslužila kao jedan od „rekvizita“ u šamanskom uvježbavanju, putu ka prosvjetljenju, ali i u proricanju, odakle potječe još jedan u nizu njenih naziva, „Proročka kadulja“. No, ako je stoljećima korištena u svrhu izlječenja, koji je  ključni trenutak pobudio u javnosti drukčiji pogled na ovu biljnu vrstu?

Tek 1938. godine, saznavši za postojanje biljke čiji je čaj inducirao priviđanja, Jean B. Johnson, postaje prva osoba koja joj poklanja više pozornosti. Nakon 24 godine, Wasson i Hoffman ubiru primjerak misteriozne jedinke sa razvijenim cvjetovima što je rezultiralo otkrivanjem nove vrste roda Salvia, kojem su znatno pridonijeli i znanstvenici Epling i Jativa.

Naime, tajna učinkovitosti leži u salvinorinu A, glavnom aktivnom „sastojku“ božanske kadulje, koji je odlikovan titulom najmoćnijeg poznatog halucinogena prirodnog podrijetla. Osim uloge agonista kappa opioidnih receptora (KOR-a), koji utječu na stvaranje vizija i halucinacija, on iskazuje svoju jedinstvenost i u posjedovanju potencijala za liječenje shizofrenije i Alzheimerove bolesti. Iako će jednog dana možda upravo on predstavljati spas oboljelima, danas je poznatiji u sastavu „meksičke metvice“, čijim se žvakanjem, pušenjem ili pak udisanjem u obliku kristaliničnog praha, otvaraju vrata „ružičastog“ svijeta.

Utjecaj halucinogena bitno se razlikuje ovisno o pojedincu i količini konzumiranog uzorka. Trajanje samih halucinacija je 5-20 minuta, no osobi pod utjecajem to se vrijeme čini bitno dužim zbog proživljavanja psihodeličnog iskustva, u kojem pojedinac razvija osjećaj lebdenja, posjećuje mjesta i ljude iz prošlosti, gubi osjećaj „vlasništva“ nad svojim tijelom i identitetom te vrlo često dolazi i do nekontroliranog i histeričnog smijeha ili besciljnog hodanja prostorijom.

Promjene raspoloženja te promjene bihevioralne prirode, uz povećanje izostanaka i ulaska u depresiju, simptomi su koji mogu ukazivati na konzumaciju ovog halucinogena. Iako donedavno nepoznata i neistražena, božanska kadulja biva sve popularnija među adolescentima; bilo to zbog svoje relativno lake dostupnosti, neizazivanja „štetnih“ nuspojava ili zbog doprinosa „koncentraciji i dubinskom razumijevanju života“ .