Botulinum toksin, poznatiji kao botox, jedna je od najotrovnijih bioloških tvari poznatih čovjeku. Unatoč tome, ovaj neurotoksin ima značajnu ulogu u terapiji mnogih medicinskih stanja, a primjena botoxa smatra se jednim od najsigurnijih estetskih zahvata. Što je zapravo botulinum toksin te zašto se smatra čudesnim otrovom?

Bakterijski neurotoksin

Botulinum neurotoksin ili BoNT, proizvod je anaerobne, gram-pozitivne bakterije Clostridium botulinum. C. botulinum proizvodi sedam antigenski i serološki različitih toksina (A – G), od kojih su tipovi A i B danas u medicinskoj primjeni. Spore ove bakterije vrlo su otporne te preživljavaju u uvjetima bez kisika što znači da mogu kontaminirati nepravilno konzerviranu hranu i tamo stvoriti svoje toksine. U slučaju konzumiranja takve hrane može doći do rijetke, ali po život opasne bolesti – botulizma. Botulizam uzrokuje ozbiljne neurološke simptome, uključujući slabost i paralizu mišića, teškoće s govorom, gutanjem i disanjem, dvostruki vid, suhoću usta i druge slične probleme. Liječi se primjenom specifičnog protuotrova, a oporavak je dug te je često potrebna rehabilitacija kako bi se povratila snaga i funkcija mišića.

Struktura i mehanizam djelovanja

Botulinum toksin proteinski je kompleks koji se sastoji od biološki aktivnog dijela i inaktivnih kompleksirajućih proteina. Biološki aktivni dio građen je od lakog L lanca i teškog H lanca. Preko H lanca toksin se selektivno i ireverzibilno veže za receptore na presinaptičkim kolinergičkim neuronima. Kompleks toksin-receptor zatim ulazi u neuron procesom endocitoze. Prilikom sniženja pH u endosomu dolazi do pucanja disulfidne veze između L i H lanca te oslobađanja neurotoksina u citoplazmu. L lanac zatim ulazi u interakciju sa staničnim proteinima kao što je SNAP-25 (protein povezan sa sinaptosomom), koji su odgovorni za egzocitozu vezikula s neurotransmiterom acetilkolinom. Rezultat je inhibicija izlučivanja acetilkolina i posljedična paraliza mišića.

Medicinska primjena

Botulinum toksin najpoznatiji je po svojoj primjeni u estetskoj medicini kao tretman pomlađivanja, ali njegova primjena je u stvarnosti puno šira. BoNT-A su prvi koristili oftalmolozi kako bi liječili strabizam, poremećaj položaja očiju. Nakon toga započela je njegova široka primjena u neurologiji kod pacijenata sa pretjeranim mišićnim kontrakcijama i poremećajima pokreta kao što su distonije. Danas je indiciran kod sljedećih poremećaja:

Neurološki poremećaji

BoNT-A se koristi u svrhu ublaživanja simptoma spasticiteta kod djece s cerebralnom paralizom te u odraslih osoba nakon moždanog udara. Svoju primjenu nalazi i u terapiji ostalih spasticiteta poput blefarospazma (grčenje mišića oka) i hemifacijalnog spazma, a koristi se i u svrhu olakšavanja simptoma kronične migrene.

Poremećaji mokraćnog mjehura

BoNT-A je indiciran kod idiopatske prekomjerne aktivnosti mokraćnog mjehura te kod urinarne inkontinencije u odraslih s prekomjernom neurogenom aktivnošću mišića detruzora nastalom kao posljedica neurogenog mokraćnog mjehura uslijed stabilne supcervikalne ozljede leđne moždine ili multiple skleroze.

Poremećaji kože i kožnih privjesaka

Konkretno, BoNT-A indiciran je kod trajne i teške primarne hiperhidroze (prekomjerno znojenje), koja ometa svakodnevne aktivnosti, a rezistentna je na topičko liječenje.

Nuspojave i sigurnost

Nuspojave kod primjene BoNT-A javljaju se u prvih nekoliko dana nakon primjene, rijetke su i prolazne, ali mogu potrajati nekoliko mjeseci i duže. Očekivane nuspojave uključuju lokalnu mišićnu slabost, sukladno mehanizmu djelovanja botulinum toksina te bol, upalu i oticanje na mjestu injekcije. Rijetko se javljaju sistemske nuspojave, poput generalne slabosti i simptoma sličnih gripi.

Iako je botulinum toksin otrovna tvar, pravilne doze primijenjene na ispravnim mjestima sigurne su i učinkovite. Nepravilna primjena može uzrokovati slabost mišića te teškoće u gutanju ili disanju što može imati fatalne posljedice. Stoga je jako bitno da se primjena injekcija obavlja od strane kvalificiranih i iskusnih stručnjaka.

Čudesni otrov

Botulinum toksin odličan je primjer otrovne tvari sa ozbiljnim posljedicama koja je prenamijenjena u medicinske svrhe te danas pomaže ljudima diljem svijeta. U budućnosti, mogućnostima kliničke primjene ovog neurotoksina nema granica. Novija istraživanja ukazuju na njegovu potencijalnu primjenu u terapiji boli i mentalnih bolesti poput depresije. Znanstvena istraživanja kontinuirano otkrivaju sve više o ovom čudesnom otrovu te otvaraju nove mogućnosti njegove terapijske primjene.

 

Literatura

1. Nigam PK, Nigam A. Botulinum toxin. Indian J Dermatol. 2010, 55(1), 8-14.

2. França K et al. The history of Botulinum toxin: from poison to beauty. Wien Med Wochenschr. 2017, 167(Suppl 1), 46-48.

3. Botulinum Toxin: Essential Facts for Patients, 2018., https://www.movementdisorders.org/, pristupljeno 19. 1. 2024.

4. Botulinum Toxin, 2022., https://www.medscape.com/, pristupljeno 19. 1. 2024.

5. Sažetak opisa svojstava lijeka – Botox, 2023., https://www.halmed.hr/, pristupljeno 19. 1. 2024.

Izvor fotografije

@[SHOTPRIME] via Canva.com