Koji se lijekovi najviše koriste u Hrvatskoj?

Na početku svake godine obično volimo napraviti pregled one prethodne pa ste vjerojatno primijetili da u vijestima slušamo o tome koliko smo novca trošili na određene proizvode, koliko smo zaradili od turizma, koliko smo smeća proizveli, mesa pojeli i slično. Jeste li se ikada zapitali koji ste lijek u prethodnoj godini najviše koristili?

Izvješća koja objavljuje HALMED odnose se na raznorazne potrošnje (financijske, po terapijskim skupinama, bolnička potrošnja…) lijekova u Hrvatskoj.

Tekst koji slijedi odnosi se na potrošnju lijekova po terapijskim skupinama u 2019. godini.

Ramipril na tronu

Pretpostavljam da nećete biti pretjerano iznenađeni kad pročitate da se ovaj lijek koristi u liječenju kardiovaskularnih bolesti, konkretnije hipertenzije.

Ramipril pripada skupini ACE (angiotenzin konvertirajući enzim) inhibitora. ACE prevodi angiotenzin 1 u angiotenzin 2 (snažni vazokontriktor) odcjepljivanjem dviju aminokiselina. Lijekovi koji pripadaju toj skupini imaju sufiks „pril“ i zapravo su prolijekovi, točnije esteri koji se u jetri prevode u aktivne metabolite „prilate“. S obzirom da su esteri, moguće ih je uzimati peroralno što pacijentu znatno olakšava korištenje terapije.

Osim što snižava krvni tlak, kod ramiprila nema opasnosti od tahikardije kao nuspojave, smanjuje proteinuriju (izlučivanje proteina mokraćom), stabilizira funkciju bubrega te usporava nastanak i progresiju dijabetičke glomerulopatije zbog čega predstavlja prvu liniju liječenja za pacijente s dijabetesom, ali i one koji su imali infarkt miokarda ili moždani udar.

Uslijed korištenja ovog lijeka može doći do hiperkalijemije s obzirom da smo inhibicijom nastanka angiotenzina 2 ihnibirali i aldosteron koji potiče lučenje kalija. Zbog toga ga je dobro kombinirati s hidroklorotiazidom (diuretik). Još jedna zanimljiva nuspojava može biti i suhi kašalj. Naime, inhibicijom ACE, bradikinin koji je također njegov supstrat, se ne može razgraditi. On djeluje kao vazodilatator, što je poželjno, međutim djeluje i kao iritans. Zanimljivo je i da se suhi kašalj iz nekog razloga češće javlja kod žena. U tom slučaju, moguće ga je zamijeniti s nekim lijekom iz druge skupine.

Acetilsalicilna kiselina na drugom mjestu

Ako niste čuli za ramipril, za acetilsalicilnu kiselinu sigurno jeste. To je jedan od rijetkih lijekova koji ljudi osim po trgovačkom, znaju i po generičkom imenu. Acetilsalicilna kiselina ima analgetski, antipiretski i protuupalni učinak, ali i spriječava nastanak trombova zbog čega se koristi kao terapija kod pacijenata kod kojih postoji visoki rizik od infarkta ili moždanog udara.

Glavni mehanizam je inhibicija ciklooksigenaze 1 (COX 1 – enzim koji se između ostalog nalazi i u trombocitima), blokira nastajanje tromboksana (povećava agregaciju trombocita) u trombocitima. Za razliku od ostalih inhibitora COX-a 1, ASK je ireverzibilni inhibitor, odnosno COX 1 je inhibiran dokle god trombociti žive, a s obzirom da trombociti nemaju jezgru, ne mogu nadoknaditi manjak tog enzima pojačanom transkripcijom gena za tromboksan.

Bitne su doze u kojima se primjenjuje. Za antitrombotsko djelovanje koristi se u dozi 75-325 mg, a za analgetski učinak potrebno je minimalno 300 mg. Ako želimo antitrombotski učinak, nema smisla koristiti ju u višim dozama od 325 mg jer dolazi do bubrega te tamo, osim COX 1, inhibira i COX 2. COX 2 je enzim koji je konstitutivno aktivan u bubrezima i endotelu krvnih žila i sudjeluje u nastajanju prostaglandina (bitan vazodilatator) i prostaciklina koji sami djeluju antiagregacijski.

Kod acetilsalicilne kiseline jedan od problema je gastrotoksičnost koja može doći do izražaja kod dugotrajne primjene. Tome se pokušava doskočiti npr. oblicima s acidorezistentnom ovojnicom.

Treće mjesto – atorvastatin

Ovaj lijek pripada skupini takozvanih „statina“, glavne skupine lijekova za liječenje dislipidemija. Oni inhibiraju sintezu kolesterola tako što inhibiraju nastanak mevalonata iz hidroksimetilglutaril CoA. Nedostatkom koesterola u hepatocitima, povećava se transkripcija gena za LDL receptor, odnosno smanjuje se koncentracija LDL-a.

Zanimljivo je da se razmatrala mogućnost puštanja „statina“ u bezreceptnu prodaju, međutim ta ideja nije zaživjela i dobro da nije jer su u pitanju lijekovi koji su dio kronične terapije i pacijenti ih ne bi trebali uzimati na svoju ruku.

Ozbiljna nuspojava ovog lijeka može biti rabdomioliza (raspadanje mišića) s obzirom da lijek ulazi u mišićne stanice gdje se, zbog inhibicije sinteze kolesterola, narušava funkcionalnost stanične membrane.

Metaboliziraju se preko CYP enzima pa moramo paziti s kojim ih lijekovima kombiniramo.