Pripravci koji sadrže astaksantin su sve popularniji kao dodatci prehrani te su dostupni su u različitim formulacijama na tržištu. Postoji li opravdanost za njegovu upotrebu i je li učinkovit u prevenciji UV-induciranih oštećenja kože, pročitajte u nastavku.
Astaksantin je prirodni crveno-narančasti ketokarotenoid za kojega su potvrđene brojne biološke funkcije, a posebno se ističe njegov snažni antioksidativni potencijal. Spoj privlači mnogo zanimanja među znanstvenicima s obzirom na široki spektar povoljnih djelovanja poput protuupalnih, imunomodulirajućih i mogućnosti popravka DNA što ukazuje na njegovu potencijalnu upotrebu u poboljšanju ljudskog zdravlja. Uz to, pokazao je izvrsnu sigurnost i podnošljivost primjene.[4]
Prirodni izvor i primjena
Mikroalga Haematococcus pluvialis akumulira velike količine astaksantina i smatra se njegovim glavnim prirodnim izvorom. Astaksantin se nalazi i u drugim vodenim organizmima poput škampa, lososa i račića, a odgovoran je i za predivnu boju perja plamenaca. Koristi se u različitim industrijama, od prehrambene, kozmetičke pa sve do farmaceutske. U farmaceutske svrhe najviše se istražilo njegovo povoljno djelovanje na zdravlje kože. To nije iznenađujuće s obzirom na strukturnu sličnost s provitaminima A, te farmakološku sličnost s vitaminom E.[2]
UV zračenje
Štetni učinci UV zračenja na kožu uključuju eritem (opekline od Sunca), pigmentaciju, fotokarcinogenezu i fotostarenje. Dokazano je kako je UV zračenje odgovorno za oksidativni stres koji uzrokuje oštećenje DNA u stanicama kože, dovodi do proizvodnje upalnih medijatora i aktivacije metaloproteinaza matriksa što u konačnici uzrokuje degradaciju izvanstaničnog matriksa i razvoj raznih kožnih bolesti. Štoviše, UV zračenje značajno inducira boranje kože i imunosupresiju, što rezultira ubrzanjem fotostarenja. [6]
Zaštita od Sunca
Preventivne mjere poput upotrebe zaštitne odjeće, izbjegavanja izlaganja Suncu i upotrebe krema za sunčanje idealna su fotozaštita. Međutim, u zapadnom svijetu, gdje su sunčanje i preplanuli ten ljetni „must-have“, u kombinaciji s globalnim nedostatkom svijesti o adekvatnoj upotrebi krema za sunčanje, ove strategije se često čine neučinkovitima. U nedostatku bilo kakvih fotoprotektivnih mjera, primarna obrana kože zasniva se isključivo na endogenoj zaštiti, a glavni obrambeni mehanizam je antioksidativni kapacitet kože. Kako se ova prirodna fotoprotektivna barijera ugrožava prekomjernim izlaganjem Suncu, jačanje urođenog antioksidativnog potencijala kože moglo bi pružiti dodatnu zaštitu. U tu svrhu ispituju se različiti prehrambeni fitonutrijenti, poput karotenoida, flavonoida, polifenola, askorbata i tokoferola.
Kako djeluje astaksantin?
Prirodni astaksantin ima sposobnost gašenja reaktivnih kisikovih specija (ROS) i sprječavanja peroksidacije lipida 40 puta jače od β-karotena i do 1000 puta jače od vitamina E. Nadalje, osim što utječe na različite korake oksidativnog oštećenja, suzbija i nekoliko medijatora upale, a neke studije pokazale su i učinak na inhibiciju fotostarenja kože i smanjenje bora. [1]
Antioksidativno djelovanje
Antioksidativni učinak nastaje kao rezultat aktivacije nuklearnog faktora povezanog s eritroidom 2 (Nfr2) te modulacije oksidacijskog puta ksantin oksidaza i NADPH oksidaza koji doprinose razvoju ROS-a. Osim smanjenja reaktivnih kisikovih specija, astaksantin smanjuje i proizvodnju reaktivnih dušikovih specija (RNS). Vjeruje se da antioksidativna svojstva astaksantina igraju važnu ulogu u pružanju zaštite od upale, raka, starenja i makularne degeneracije povezane s dobi, te pojačavanju imunolosnog odgovora, funkcije jetre i gušterače, zdravlja srca, kostiju i prostate. [2]
Imunomodulatorno djelovanje
Upala je rezultat složenog imunolosnog odgovora koji se javlja kao obrambeni mehanizam domaćina, tj. reakcija na tjelesne ozljede kako bi se pokrenulo obnavljanje tkiva. Međutim, pretjerana i nekontrolirana upala je štetna i može dovesti do oštećenja stanica i tkiva. Imunomodulatornom djelovanju astaksantina pridonosi njegova mogućnost smanjenja ekspresije proupalnih citokina (IL-1β, IL-6, TNF-α), inducibilne sintaze dušikovog oksida (iNOS) i kinaze nuklearnog faktora κB, kao i inhibicija ciklooksigenaze. Pretpostavlja se da astaksantin ima ulogu i u modulaciji puta proteinske kinaze B (AKT), pomažući tako u stabilizaciji genoma i borbi protiv oštećenja DNA UV zrakama.1 Upalna komponenta igra važnu ulogu i u drugim poremećajima, a posebno su zanimljiva istraživanja uloge astaksantina u neurodegenerativnim bolestima, aterosklerozi, pretilosti, upalnim bolestima crijeva i reumatoidnom artritisu. [2]
Poremećaji kože
Utvrđeno je da astaksantin smanjuje promjene kože izazvane UV zračenjem i time sprječava UV-inducirana oštećenja, pa se stoga može koristiti kao dodatak prehrani za suzbijanje dermatoloških učinaka izazvanih UV zračenjem, tj. spriječiti ili ublažiti opekline od Sunca. Uz to, brojna istraživanja su pokazala da se može koristiti kao sredstvo protiv starenja i problema suhe kože, ali i kao dodatak terapiji melasme, psorijaze i raka kože. [1,3]
Kreme ili suplementi?
Opseg zaštite koji pružaju karotenoidi, pa tako i astaksantin, uneseni peroralno je promjenjiv i nije usporediv s upotrebom kreme za sunčanje s visokim zaštitnim faktorom te sami po sebi ne pružaju apsolutnu fotozaštitu. Međutim, oni mogu pružiti dodatnu, unutarnju zaštitu kože i tako povećati njenu otpornost na oštećenja posredovana UV zrakama. Za razliku od lokalno primijenjene kreme za sunčanje, jednom kad se postigne sistemska fotozaštita nakon peroralne primjene astaksantina kroz 8 tjedana, ta zaštita ostaje trajno prisutna u koži. Dakle, sustavna fotozaštita astaksantinom i topikalna kremama sa zaštitnim faktorom nisu konkurentske, već komplementarne jedna drugoj. [7,8]
Dodatne terapijske mogućnosti
Astaksantin je pokazao brojne povoljne učinke na zdravlje, uključujući terapiju upalnih bolesti, raka, pretilosti, dislipidemije, ateroskleroze, kardiovaskularnih bolesti, neuropatske boli, bolesti jetre, gušterače, koštanog sustava, reproduktivnog sustava i bolesti kože. Ovaj širok spektar učinaka astaksatntina u borbi protiv različitih bolesti čini ga prikladnim višeciljnim farmakološkim sredstvom. Uvidom u znanstvenu literaturu, evidentno je da će se potencijalne primjene astaksantina dodatno potvrditi i proširiti.
Literatura
2 Fakhri S et al. Astaxanthin: A mechanistic review on its biological activities and health benefits. Pharmacol Res. 2018, 136, 1-20
3 Higuera-Ciapara I, Félix-Valenzuela L, Goycoolea FM. Astaxanthin: A Review of its Chemistry and Applications. Critical Reviews in Food Science and Nutrition. 2006, 46:2, 185-196
4 Brendler T, Williamson EM. Astaxanthin: How much is too much? A safety review. Phytother Res. 2019, 33(12), 3090-3111
5 Chang MX, Xiong F. Astaxanthin and its Effects in Inflammatory Responses and Inflammation-Associated Diseases: Recent Advances and Future Directions. Molecules. 2020, 25(22), 5342
6 Davinelli S, Nielsen ME, Scapagnini G. Astaxanthin in Skin Health, Repair, and Disease: A Comprehensive Review. Nutrients. 2018, 10(4), 522
7 Baswan SM et al. Role of Ingestible Carotenoids in Skin Protection: A Review of Clinical Evidence. Photodermatol Photoimmunol Photomed. 2021
8 Ito N, Seki S, Ueda F. The Protective Role of Astaxanthin for UV-Induced Skin Deterioration in Healthy People-A Randomized, Double-Blind, Placebo-Controlled Trial. Nutrients. 2018, 10(7), 817