Apneja – poremećaj prestanka disanja u snu

Za vrijeme spavanja, iako toga nismo svjesni, dolazi do brojnih promjena u disanju, krvnom tlaku i tjelesnoj temperaturi ovisno o tome u kojoj smo fazi sna. Mišićna napetost je uglavnom jednaka dok spavamo i dok smo budni uz jednu iznimku – za vrijeme REM faze sna brojne skupine mišića se relaksiraju. Prevelika relaksiranost mišića ždrijela je iznimno nepoželjna budući da dovodi do blokade dišnih puteva. Posljedica ove blokade je apneja u spavanju, odnosno pojava prestanka disanja na period nešto duži od 10 sekundi.

Apneja je prilično čest kronični poremećaj. Smatra se da preko milijardu  ljudi živi s blagim do umjerenim oblikom ovog poremećaja. Osoba ima blagi oblik apneje ukoliko ima između pet i 15 zastoja disanja u satu, a umjereni oblik podrazumijeva između 15 i 30 zastoja u satu. Ukoliko dođe do zastoja u disanju preko 30 puta u satu, radi se o teškom obliku apneje.

Razlikujemo nekoliko tipova apneje. Najčešći oblik je opstruktivna apneja koja se javlja uglavnom zbog pretjerane relaksacije mišića ždrijela. Centralna apneja javlja se znatno rjeđe, a nastaje uslijed izostanka podražaja iz centra za disanje u mozgu zbog čega mišići za disanje nisu aktivni te osoba ne diše kroz period od 10 do 30 sekundi. Moguće je i da osoba istovremeno ima oba oblika apneje.

Postoje brojni faktori koji povećavaju rizik od oboljenja, a to su donja čeljust kraća od gornje čeljusti, urođeno suženje otvora između usne šupljine i ždrijela, jezik koji se može uvući duboko u grlo, velike mandule, debelo grlo, ali i pretilost.

Konstantan umor i ostali simptomi apneje

Istraživanje provedeno u Švedskoj pokazalo je da je za osobe koje imaju apneju 2.5 puta vjerojatnije da će sudjelovati u prometnoj nesreći u odnosu na osobe koje nemaju taj poremećaj spavanja. Rezultati ovog istraživanja povezani su s činjenicom da zastoji u disanju dovode do buđenja iz sna. Tih nekoliko sekundi budnosti koje se konstantno ponavljaju kroz noć iznimno remete ciklus spavanja. Posljedično, osoba se ne može u potpunosti naspavati i osjeća se izmoreno bez obzira na to koliko spava.

Zbog kronične izmorenosti, osobe s apnejom mogu zaspati gotovo bilo gdje i bilo kada što je posebno opasno za vrijeme vožnje.

Nedostatak sna dovodi do lošijeg raspoloženja i slabije koncentracije, a dugoročno i do slabijeg pamćenja.

Osim konstantnog umora, drugi mogući pokazatelj da osoba ima apneju je glasno hrkanje. Važno je napomenuti da ukoliko osoba hrče, to ne mora nužno značiti da ima apneju ni ako ne hrče da nema apneju.

Jutarnja glavobolja karakteristična je za osobe s apnejom. Razlog pojave ove glavobolje je nedostatak kisika u mozgu do kojeg je dolazilo tijekom noći u periodima zastoja disanja. Radi se o glavobolji koja traje nekoliko sati nakon buđenja, a zatim prestaje, nakon što je mozgu ponovo dostupna dovoljna količina kisika.

Česti zastoji u disanju onemogućuju dotok zraka u dišne puteve, a samim time pada razina kisika u krvi. U ovakvim situacijama, srce je pod posebno velikim pritiskom jer nastoji što brže pumpati krv kako bi se nadoknadio nedostatak kisika. Ukoliko se apneja ne liječi, silne promjene u razini kisika imaju utjecaj na nakupljanje plaka u arterijama što dovodi do kardiovaskularnih bolesti i povišenog krvnog tlaka.

Kako dijagnosticirati apneju?

Ovaj poremećaj može se dijagnosticirati isključivo praćenjem spavanja osobe za koju se sumnja da ima apneju. Potreban je pregled usta, nosa i grla te je potrebno provesti test spavanja. Ovaj test se provodi u zdravstvenoj ustanovi gdje pacijent ostaje preko noći spojen na aparat koji prati i bilježi moždanu aktivnost, pokrete očiju, otkucaje srca i tlak tijekom spavanja.

Liječenje

Liječenje ovisi o koliko se teškom obliku apneje radi.

Osobama s blažim oblikom apneje se savjetuje smanjenje tjelesne težine, izbjegavanje alkoholnih i gaziranih pića, prestanak pušenja i izbjegavanje prekomjernog jela u popodnevnim i večernjim satima.

Srednje teški oblici apneje mogu se liječiti kirurškim korekcijama ukoliko postoje anomalije gornjih dišnih puteva, primjerice prevelike mandule.

Za ostale srednje teške oblike i teške oblike, terapija apneje uključuje CPAP aparat. Radi se o uređaju koji se tijekom spavanja nosi na licu kao maska i ubrizgva zrak kroz nos čime se sprječava zatvaranje dišnog puta.

CPAP aparat ne rješava uzrok apneje, on samo ciljano djeluje na problem zastoja disanja. Zastoj disanja je problem neurokemijske prirode te se smatra da će u bliskoj budućnosti postojati lijek kojim će se apneja tretirati.