Kako nikotin utječe na adolescentski mozak?

Pušenje duhanskih proizvoda smatra se jednim od glavnih rizičnih zdravstvenih faktora te glavnim uzrokom smrti koje je moguće spriječiti u svijetu. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) navodi da gotovo šest milijuna ljudi umre od pušenja godišnje, a očekuje se da će se do 2030. godine taj broj povećati na više od osam milijuna. Toj zabrinjavajućoj brojci definitivno ne doprinosi činjenica da većina pušača počinje pušiti u adolescenciji. U istraživanju koje je provelo Hrvatski zavod za javno zdravstvo u sklopu Svjetskog istraživanja o uporabi duhana u mladih, pokazalo se da je čak 47.2% adolescenata u dobi od 13 do 15 godina uopće pušilo bilo kakav oblik duhanskog proizvoda.

Upoznajmo nikotin

Nikotin, glavna kemijska tvar iz skupine alkaloida pronađena u duhanu, veže se visokim afinitetom za nikotin-acetilkolinske receptore (nAChRs receptori) koje pronalazimo duž centralnog i perifernog živčanog sustava. Ti receptori također su ključni regulatori razvoja mozga od prenatalnog doba pa sve kroz adolescenciju. Prilikom vezanja na te receptore otpušta se monoaminski neurotransmitor dopamin, koji je zaslužan za osjećaj zadovoljstva. Naravno, izlažemo li te receptore nikotinu kronično, dovest ćemo naše receptore do smanjenja osjetljivosti na nikotin, što posljedično uzrokuje promjenu osjetljivosti i na dopamin. Upravo tada se razvija ovisnost, osim koje dolazi i do promjene moždanih puteva koji su zaslužni za učenje, stres i samokontrolu, a to je posebno štetno za mladi mozak.

Promjene mozga za vrijeme adolescencije

Adolescencija podrazumijeva razvojni period karakteriziran raznim fiziološkim i bihevioralnim promjenama. Obično traje od dvanaeste do osamnaeste godine, a po nekim istraživanjima čak i do srednjih dvadesetih godina života. Za to vrijeme se odvijaju strukturne promjene na mozgu te određene neurokemijske promjene koje omogućuju stjecanje raznih kognitivnih i izvršnih funkcija, poboljšanu regulaciju emocija i slično. Te promjene uglavnom obuhvaćaju nehomogene promjene u gustoći sive i bijele tvari mozga, odnosno u različitim dijelovima mozga gustoća tih tvari postaje različita. Uspoređujemo li adolescentni mozak s odraslim, glavne razlike primjećuju se u  aktivnosti u orbitofrontalnog korteksa i ventralnog strijatuma, dijelovima mozga koji su bitni u donošenju odluka. Što se tiče neurokemije, u ovom slučaju najbitnija je značajno povećanje ekspresije serotonergičkih, adrenergičkih, endokanabinoidnih i dopaminergičkih receptora. Upravo se promjene u ekspresiji dopamina prema jednoj neurobihevioralnoj teoriji smatraju odgovornima za rizicima sklono ponašanje u adolescenciji. 

Kako nikotin utječe na adolescentni mozak?

Biokemijska istraživanja su pokazala da kronična izloženost visokim dozama nikotina u adolescentskoj dobi dovodi do promjena u funkcioniranju serotoninskih receptora. Naime, naknadni odgovor serotoninskog sustava posljedica je trajne promjene u serotonergičkoj signalizaciji što se asocira s raznim emocionalnim promjenama. 

Pokazalo se da nikotin kod adolescenata može dovesti do smanjene kognitivne funkcije sa smanjenim rasponom pažnje i povećanja impulzivnosti u odrasloj dobi. Što se tiče emocionalnih posljedica, prevladava povećana stopa anksioznosti u odnosu na osobe koje nisu pušile u adolescenciji, depresivnije raspoloženje, otežano nošenje sa stresom. Općenito, adolescentni pušači imaju veći rizik od razvitka ovisnosti o drugim psihoaktivnim tvarima, upuštaju se u rizične seksualne odnose te u većoj mjeri obolijevaju od psihičkih poremećaja. Također, postoje indikacije da nikotin kod adolescenata dovodi do povećane konzumacije alkohola i potencijalnog razvitka ovisnosti o njemu u odnosu na adolescentne nepušače. 

Valja napomenuti i kako mladi pušači imaju veće poteškoće s nikotinskim odvikavanjem u starijoj dobi u odnosu na ljude koji su počeli pušiti nakon adolescencije.

Summa sumarum

Brojni faktori, poput stresa, socioekonomskog statusa i genetike, utječu na korištenje nikotinskih proizvoda u adolescenciji. Unatoč općepoznatom riziku o štetnosti duhanskih proizvoda, broj pušača diljem svijeta raste. Iako je posljednjih godina primijećen pad u pušenju cigareta kod mladih, novi problem stvaraju tzv. vapeovi, odnosno e-cigarete, koje su izazvale porast u korištenju nikotinskih proizvoda kod adolescenata. Kako bismo spriječili taj problem, definitivno treba poraditi na smanjenju dostupnosti nikotinskih proizvoda koji se koriste u rekreacijske svrhe adolescentima, boljoj edukaciji o štetnosti konzumacije istih i javnozdravstvenim kampanjama koje će pomoći prevenirati ovaj problem modernog doba.