Online nastava, nošenje zaštitne maske, mjere opreza i sigurnosni razmak, samo su dio nove stvarnosti koja nas još uvijek okružuje. No, je li zaista pandemija virusa svima poremetila planove ili je ipak djelomično i dobrodošla? Zahvaljujući karanteni, mladi su ljudi, posebice tinejdžeri, većinu vremena posvetili tehnologiji, a time i videoigricama. Stoga, jesu li, između ostalog, i videoigrice ostavile utisak na razvoj mlade populacije?
Razvoj moralnog prosuđivanja
Razlikovanje „dobrog“ od „lošeg“, a i sveukupno moralno rasuđivanje se razvija odrastanjem i razvitkom svijesti o svijetu oko nas. Obzirom na količinu provedenog vremena pred ekranima u ključnim godinama razvoja, proizlazi da će videoigrice zasigurno ispoljavati svoj učinak, no znamo li kakav? Iako su GTA, Fifa i Fortnite novi najbolji prijatelji pojedincima diljem svijeta, može li naizgled bezazleno igranje potaknuti agresivno ili nasilno ponašanje?
U prvom tjednu karantene, „druženje“ mladih i online igrica poraslo je za 75%. Unatoč prethodno navedenoj činjenici koja zvuči zabrinjavajuće, nije sve tako crno. Naime, američki su znanstvenici pronašli prednosti intenzivnog igranja. Točnije, obzirom da su igrači bili prisiljeni donositi odluke koje bi im pomogle u daljnjem napretku i prelasku na više razine, primijećena je povezanost s njihovim moralnim razvojem.
Provedeno ispitivanje
U istraživanju je sudjelovalo 166 učenika u dobi između 11 i 18 godina te 135 u dobi između 17. i 27. godine. Ispitivale su se prvenstveno njihove navike poput rasporeda igranja i vrsta igrica, ali i razvoj moralnog prosuđivanja na temelju 11 pitanja koja su obuhvaćala teme poput važnosti govorenja istine, poštivanja obećanja i slično.
Rezultati su pokazali kako su muški ispitanici (maloljetni) bili uspješniji u donošenju ispravnijih odluka. Također, bolji razvoj pokazali su sudionici čiji je spektar igrica bio širi te igrači koji su „iskusniji“. Dakako, iako kao i sve ostalo, videoigrice imaju svojih prednosti, to ne znači da je ispravno provoditi tinejdžerske godine pred ekranima. Dapače, na taj se način može izazvati i suprotan učinak.
Što sa starijima?
S druge strane, na punoljetne ispitanike videoigrice nisu ispoljavale jednako jak učinak. Naime, u dobi od 18 godina većina ljudi započinje novu životnu etapu studiranjem ili pronalaskom posla, stoga pažnju manje posvećuju online igricama. Osim toga, punoljetnošću počinje razdoblje u kojem novo okruženje i razvoj drukčijeg svjetonazora više utječu na moralno rasuđivanje od virtualne (ne)stvarnosti.
Kao i uvijek, ključ leži u umjerenosti. Pretjerana posvećenost virtualnom svijetu, osim što može dovesti do ovisnosti, ostavlja tragove na socijalnom životu i introvertiranosti pojedinca. Iako u manjim „dozama“ videoigrice potiču bolji moralni razvoj i uspješniji odabir „točnih“ prosudbi, konstantno igranje nije put ka savršenstvu i optimalnom načinu razmišljanja. Ipak, uz svijet mašte, uloga obitelji, prijatelja, obrazovanja, ali i „influencera“ neizostavan je faktor u razvoju svake mlade osobe.
Izvori
Izvor fotografije
