Danas, 4. ožujka, obilježava se Svjetski dan debljine. Prekomjerna tjelesna težina sve je veći problem današnjice, a osim negativnih utjecaja koje ima na naše fizičko zdravlje, značajno utječe na našu psihu i društveni život.
Dosadašnja istraživanja o učestalosti tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj ukazuju da oko 60% odrasle populacije ne sudjeluje ni u kojem obliku tjelesne aktivnosti.
Rizični čimbenici i posljedice
U Akcijskom planu za prevenciju i smanjenje prekomjerne tjelesne težine kojeg je predstavilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske navedeni su neki od rizičnih čimbenika za razvoj prekomjerne tjelesne težine. To su nepravilna prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, određene nasljedne bolesti poput Prader-Willievog sindroma, stečene bolesti i sindromi (npr. hipotireoza, Cushingova bolest, hipopituitarizam), nuspojave određenih lijekova, dob (s povećanjem dobi raste i mogućnost razvoja prekomjerne tjelesne težine) i rasa.
Već spomenuti plan Ministarstva također ističe neke od posljedica povećane tjelesne težine i pretilosti. Ono može dovesti do kroničnih nezaraznih bolesti, prvenstveno razvoja šećerne bolesti tipa 2, nekih sijela raka te bolesti srca i krvnih žila.
„Živjeti zdravo“
Rastući trend prekomjerne tjelesne težine prati sve češće izražen sjedilački način života te prevelika izloženost stresu na poslu, a i u svakodnevnom životu. Upravo zato, Ministarstvo zdravstva je na Svjetski dan kretanja 10. svibnja 2003. godine službeno pokrenulo program „Živjeti zdravo“. Jedan od tri prioritetna područja djelovanja Nacionalnog programa usmjerena su na pravilnu prehranu, tjelesnu aktivnost i prevenciju debljine. Program uz već navedeno promiče proizvođače hrane na istaknuto označavanje i proizvodnju zdravijih prehrambenih proizvoda te praćenje i nadzor prekomjerne tjelesne mase. Način promicanja pravilne prehrane provodi se kroz edukaciju i razne kampanje.
Dosadašnja istraživanja o učestalosti tjelesne aktivnosti u Hrvatskoj ukazuju da oko 60% odrasle populacije ne sudjeluje ni u kojem obliku tjelesne aktivnosti koja je najizraženija među adolescentima i mladim odraslim ljudima u dobi između 15 i 24 godine. Istraživanja ukazuju kako se u sljedećih 30 godina u Hrvatskoj prekomjerna tjelesna masa može povezati s pretpostavljenim padom očekivanog trajanja života za čak 3 i po godine.
Literatura
Izvor fotografije
