Kompletna krvna slika jedna je od najčešćih laboratorijskih pretraga. Sigurno ste barem jednom izvadili krvnu sliku, a potom dobili nalaz s nizom pojmova i referentnih intervala. Što oni znače i koja je njihova važnost?

U organizmu odrasloga čovjeka ima 4.5 – 5.5 L krvi, a krvne stanice proizvodi koštana srž. Krv se sastoji od krvnih stanica: eritrocita, leukocita, trombocita (o kojima će nešto više biti rečeno kasnije) i krvne plazme ili seruma, tekućine koja sadrži vodu, ione i minerale, bjelančevine, ugljikohidrate…

Kompletna krvna slika

Kompletna krvna slika tek je jedna od brojnih laboratorijskih pretraga, a izvodi se u uzorku venske ili kapilarne krvi. Služi za dijagnosticiranje određenih patoloških stanja, praćenje općeg zdravlja, ali i tijeka bolesti te uspješnosti terapije bolesti. Koristi se epruveta s ljubičastim čepom koja sadrži antikoagulans (sredstvo koje sprječava zgrušavanje krvi) EDTA. Dobiveni parametri uglavnom se određuju na hematološkim brojačima, a svaki parametar ima odgovarajući referentni interval koji ovisi o različitim faktorima kao što su spol, dob i podneblje te nije dobro ako se parametar nalazi izvan referentnih vrijednosti.

Crvene krvne stanice

Na nalazu su parametri koji se odnose na crvene krvne stanice (eritrocite), a to su: broj eritrocita (Erc), koncentracija hemoglobina (Hb), proteina koji se nalazi u eritrocitima, a glavna mu je funkcija prijenos kisika iz plućnih mjehurića u periferna tkiva, zatim hematokrit (Htc) volumen eritrocita u jednoj litri krvi te eritrocitne konstante: prosječni volumen eritrocita (MCV), prosječni sadržaj hemoglobina u eritrocitu (MCH), prosječna koncentracija hemoglobina (MCHC) i distribucija stanica eritrocita prema volumenu (RDW) – odnosno, koeficijent varijacije u volumenu stanica eritrocita. Rezultati eritrocita, hemoglobina i hematokrita su povezani, a njihove niže vrijednosti ukazuju na neku vrstu anemije ili su posljedica različitih stanja poput hemolize i krvarenja. Više vrijednosti mogu upućivati na policitemiju (rijedak poremećaj krvnih stanica), srčane bolesti ili biti rezultat boravka na velikim visinama, pušenja, stresa ili dehidracije.

Bijele krvne stanice

Zatim, postoje parametri koji se tiču bijelih krvnih stanica (leukocita) uključujući ukupni broj leukocita (L) i diferencijalnu krvnu sliku (DKS) koja pokazuje udio pojedinih različitih vrsta leukocita. Postoji pet subpopulacija leukocita: neutrofili, bazofili i eozinofili koji su granulirani te agranulirani limfociti i monociti. Općenito, bijele krvne stanice sudjeluju u imunološkom odgovoru organizma na infekcije, a njihove smanjene/povećane vrijednosti upozoravaju na određene, potencijalne bolesti. Snižene vrijednosti (leukopenija) mogu se javiti kod virusnih infekcija, imunoloških poremećaja ili uzimanja određenih lijekova, a povišene vrijednosti (leukocitoza) upućuju na upalni proces u organizmu. U slučajevima kada je broj leukocita znatno iznad normalnih vrijednosti potrebno je isključiti mogućnost ozbiljnijih bolesti poput leukemije. Svaka pojedina populacija ima zasebnu funkciju pa tako neutrofili čine stup obrane i najčešće su znak bakterijske infekcije, a eozinofili, kao i bazofili, sudjeluju u alergijskim reakcijama te u infekcijama uzrokovanih parazitima. Što se tiče agranuliranih leukocita, limfociti proizvode antitijela i najčešće ukazuju na virusne infekcije, a monociti sudjeluju u fagocitozi.

Trombociti

Također, kompletna krvna slika obuhvaća i parametre vezane za trombocite, krvne pločice koje imaju ulogu u zgrušavanju krvi. To su: broj trombocita (Tr), raspodjela trombocita po volumenu (PDW), prosječni volumen trombocita (MPV) i trombokrit (Tct) – volumni postotak trombocita. Niže ili više vrijednosti često su posljedica normalnih fizioloških promjena (npr. trudnoća) ili nuspojava lijekova (najčešće lijekova koji djeluju na pretjerano ili smanjeno zgrušavanje krvi), ali su bitne u neobjašnjivim krvarenjima, isključivanju hemoragičnih bolesti, praćenju u slučajevima radijacije, tijekom kemoterapije, bolestima koštane srži, itd.

Ostali mogući parametri

U nalazu još mogu biti navedeni broj retikulocita (Rtc) – nezrelih eritrocita i indeks zrelosti retikulocita (IRF) koji su važni indikatori eritropoetske aktivnosti koštane srži te dodatno, sedimentacija eritrocita (SE). Brzina sedimentacije eritrocita određuje se u epruveti s crnim čepom koja sadrži antikoagulans natrijev citrat i najčešće je pokazatelj nekakve upale. Inače, kao pretraga, dosta je jednostavna i osjetljiva, ali nedovoljno specifična.

Uz kompletnu krvnu sliku nerijetko mogu biti zatražene dodatne biokemijske pretrage, a zajedno doprinose konačnoj dijagnozi u liječenju ili prevenciji bolesti.

 

Izvori

  1. O krvi, httpis://hztm.hr/, pristupljeno 19.12.2019.
  2. Informacije za korisnike, http://www.hdmblm.hr/, pristupljeno 19.12.2019.
  3. Complete blood count (CBC), 2018, https://www.mayoclinic.org/, pristupljeno 21.12.2019.
  4. Znate li što vam pokazuje diferencijalna krvna slika?, 2019, https://med.over.net/hr/pocetna/, pristupljeno 21.12.2019.
  5. Katalog pretraga, http://www.domzdravlja-zgz.hr/, 2016, pristupljeno 22.12.2019.

Izvori fotografije

Image by fernando zhiminaicela from Pixabay