“Smrt u kolijevci”, kako se zove u narodu, iliti sindrom iznenadne dojenačke smrti (SIDS) je pojava neočekivane i iznenadne smrti nepoznatog, neobjašnjivog uzroka u dobi između 2 tjedna i 1. godine života. SIDS nije isto što i SUID (engl.sudden and unexpected infant deaths), već SUID uključuje SIDS, ali i smrti uzrokovane drugim faktorima kao gušenje, iznenadne smrti zbog infekcija, srčanih, metaboličkih, neuroloških ili drugih bolesti.
Faktori rizika
Statistika kaže da SIDS, kao vodeći uzrok smrti u dobi od 2 tjedna do 1. godine života, najviše pogađa bebe imeđu 2. i 4. mjeseca života. Češći je kod dječaka te je zabilježen veći broj slučajeva u hladnijim mjesecima. Također, vjerojatnost je veća ako u obitelji već postoje slučajevi umrlih od SIDS-a.
Iako se i nakon obdukcije ne može utvrditi točan uzrok smrti, već se samo otklone ostale sumnje, postoje određeni čimbenici koji povećavaju rizik:
- Defekti mozga. SIDS može biti povezan s oštećenjem dijela mozga dojenčeta koji kontrolira disanje i san. Kod preranog rođenjaili male porođajne težine moguće je da djetetov mozak nije do kraja sazrio. Nadalje, respiratorne infekcije mogu pridonijeti poteškoćama s disanjem.
- Čimbenici okoline. Bebe koje spavaju na trbuhu ili na boku, a ne na leđima, mogle bi teže disati. Zatim, premekana površina za spavanje, s pahuljastim pokrivačima ili igračkama te pregrijani okoliš.
- PUŠENJE. Dokazano je da je rizik od SIDS-a udvostručen kod beba čije su majke pušile „samo“ jednu cigaretu dnevno u trudnoći. Za svaku dodatnu cigaretu (od 1 do 20), rizik se linearno povećava. Isto tako, majke koje su prestale ili smanjile pušenje, smanjile su šanse u usporedbi s onima koje su nastavile pušiti. Izlaganje pasivnom dimu od svih ukućana također udvostručuje rizik za SIDS.
Cijepljenje ne povećava rizik za SIDS.
Utjecaj genetike?
Znanstvenici su na tragu da bi određene genetičke predispozicije, pogotovo u kombinaciji s ostalim rizičnim faktorima, mogle dovesti do SIDS-a. Dio istraživanja usmjeren je na moguće respiratorne i srčane anomalije, koje bi mogle utjecati na kontrolu disanja za vrijeme spavanja. Kod poremećaja koji se zove ”sindrom dugog QT” (engl. Long QT sindrom) radi se o genskoj mutaciji koja ima utjecaja na repolarizaciju srca, trenutak kada se srce ”puni” nakon svakog otkucaja. Kako je kod neke djece taj interval dulji od normalnog, povećan je rizik od aritmije, što bi u konačnici moglo izazvati iznenadnu smrt u prvoj godini života. SIDS povezuju i s Brugada sindromom gdje zbog mutacije na nekoliko gena dolazi do abnormalne električne aktivnosti srčanog mišića.
Drugi dio istraživanja ispituje mehanizme kontrole disanja za vrijeme sna. Postoji hipoteza da receptori za serotonin, koji inače reguliraju disanje osiguravajući optimalne razine kisika i ugljikovog dioksida, ne rade kako treba. U tom slučaju izostaje pravovremena spoznaja te reakacija na porast nivoa ugljikovog dioksida. Također, potvrđeno je da su urođene pogreške u oksidaciji masnih kiselina (konkretno nedostatak acil CoA dehidrogenaze srednjeg lanca (MCAD) na ACADM lokusu) povezane sa SUID-om. [5]
Cijepljenje i SIDS
Više je studija utvrdilo da cijepljenje ne povećava rizik za SIDS, već ga naprotiv smanjuje za upola. [7] U jednom istraživanju [8] rezultati su pokazali da ona dojenčad koja nije bila cijepljenja u dobi od 6 tjedana, te 3 i 5 mjeseci imala su povećan rizik za SIDS, dok u drugom istraživanju [6] nije bilo povećane opasnosti za SIDS 14 dana nakon imunizacije, kao niti nakon uvođenja heksavalentnog cjepiva.
Prevencija i kampanja “The Safe to Sleep”
U zemljama zapadne Europe pokazao se značajan pad broja slučajeva SIDS-a nakon što su objavljene i raširene preporuke roditeljima. Te preporuke obuhvaćaju sve mjere koje se mogu poduzeti da se smanji rizik, uključujući: spavanje na leđima na tvrdom madracu, izbjegavanje pušenja, cijepljenje, održavanje optimalne temperature…
Američka kampanja “The Safe to Sleep” pomaže kroz aktivnosti na terenu, suradnje i partnerstva u obrazovanju milijune njegovatelja o načinima smanjenja rizika kako sindroma iznenadne dojenačke smrti (SIDS) tako i drugih uzroka smrti dojenčadi povezanih sa spavanjem.
Izvori
- Sindrom iznenadne dojenačke smrti, http://www.msd-prirucnici.placebo.hr/, pristupljeno 1.9.2020.
- Sudden infant death syndrome (SIDS), https://www.mayoclinic.org/, pristupljeno 1.9.2020.
- Anderson TM et al. Maternal Smoking Before and During Pregnancy and the Risk of Sudden Unexpected Infant Death. Pediatrics, 2019, 143 (4), e20183325, doi: 10.1542/peds.2018-3325.
- Buchanan GF. Impaired CO 2-Induced Arousal in SIDS and SUDEP. Trends in neuroscienses, 2019, 42(4), 242-250.
- Lovera C et al. Sudden unexpected infant death (SUDI) in a newborn due to medium chain acyl CoA dehydrogenase (MCAD) deficiency with an unusual severe genotype. Italian Journal of Pediatrics, 2012, 38, 59.
- Vennemann MMT et al. Sudden infant death syndrome: no increased risk after immunisation. Vaccine, 2007 25(2), 336-40.
- Vennemann MMT et al. Do immunisations reduce the risk for SIDS? A meta-analysis. Vaccine, 2007, 25(26), 4875-9.
- Mitchell EA et al. Immunisation and the sudden infant death syndrome. Archives of Disease in Childhood, 1995, 73, 498-501.
- Postoji li povezanost između SIDS-a i cijepljenja?, https://imunizacija.hr/, pristupljeno 2.9.2020
- Explore the Campaign, https://safetosleep.nichd.nih.gov/, pristupljeno 2.9.2020.
Izvor fotografije