Slušate li glazbu dok učite?

Uz mnoge dobrobiti koje donosi, glazba može biti snažan mnemonički uređaj. Istraživanja su pokazala kako je pamćenje teksta uspješnije ako se on otpjeva ili sluša o obliku poznate melodije, nego u situaciji kada se riječi iz teksta jednostavno izgovaraju. Ovakvi zaključci mogu biti od velikog značaja za pacijente s raznim oštećenjima pamćenja. Uz to, mnogi smatraju kako je ljudska muzikalnost duboko ukorijenjena u našem mozgu te da bilo kakva neurološka oštećenja ne utječu na nju. Može li onda i slušanje glazbe tijekom učenja povoljno utjecati na ishod učenja?

U istraživanju sa Sveučilišta Rutgers zaključuju kako to može biti dvosjekli mač. Naime, učinak glazbe na kognitivne funkcije razlikuje se od osobe do osobe što djelomično možemo povezati s našom osobnosti. Kako bi to dokazali, sudionici istraživanja su najprije ispunjavanjem testa osobnosti svrstani na the Boredom Proneness Scale – ljestvicu koja utvrđuje našu sklonost dosadi i vanjskoj distrakciji. Osim testa osobnosti, pred sudionike je stavljen lakši i složeniji kognitivni zadatak. Dio ih je zadatak rješavao bez glazbe, dio s jednostavnom instrumentalnom, a dio sa složenijom glazbom (također instrumentalna, no uz više uključenih instrumenata).

Zaključili su da kod osoba sklonih distrakciji glazba ne utječe na sposobnost rješavanja lakšeg zadatka te da je rezultat jednak kao u tihim uvjetima, dok je kod složenijeg zadatka glazba negativno utjecala na uspješnost ispunjavanja zadatka. S druge strane, osobe koje nisu sklone vanjskoj distrakciji pokazale su jednaku ili veću uspješnost pri rješavanju jednostavnog, a ujedno i složenog zadatka.

Iako utjecaj glazbe na kognitivne sposobnosti ovisi o mnogo čimbenika kao što su naša osobnost, složenost glazbe koju slušamo i složenost samog kognitivnog zadatka, istraživanja koja dokazuju razne beneficije glazbe imamo na pretek stoga zasigurno nema nikakve štete u uživanju u melodiji.