U velikom broju poučnih informacija o međuljudskim te raznim drugim odnosima, koje nas je kultna serija Seks i grad naučila, vrlo važna stvar koju smo lako usvojili je i shopping terapija. Bilo da se osjećamo tužno, usamljeno ili pod stresom, par cipela, veliki plazma televizor ili nova ribička oprema malo koju osobu može ostaviti u lošem raspoloženju. Upravo taj postupak kupovine u svrhu popravljanja raspoloženja je definicija shopping terapije.
Terapija kupovinom
Iako su sam veliki shopping centri te vreće i vreće kupljenih stvari prva asocijacija na taj pojam, to ne mora uvijek biti tako. Ponekad se bezazleno čašćenje hranom, poput naručivanja pizze, može svrstati pod taj pojam, što znači da smo svi mi, barem jednom, podlegli ovakvoj vrsti „terapije“. Pokazano je kako si neplaniranom kupovinom ili odlaskom u dućan „samo da vidim što ima“ možemo popraviti. Osim toga, čak i opiranje impulzivnom kupovanju također može imati isti učinak. Osjećaji tuge ili tjeskobe često na nas djeluju tako da se osjećamo van kontrole nad stvarima koji nam se događaju. U suprotnosti s time, kupovinom (ili odlukom da nećemo kupiti) možemo vratiti taj osjećaj kontorole te se na taj način izboriti s lošim raspoloženjem.
Na koji način nam takav način „terapije“ pomaže?
Hodajući po raznim dućanima, često pokušavamo razmišljati o tome na koji način iskoristiti upravo kupljenu stvar. Upravo ta vizualizacija nam može pomoći u teškim situacijama kada se radi o velikim promjenama u životu. Selidbe, rastave, išćekivanje novog člana obitelji mogu sa sobom nositi velike razine stresa, a vizualizacijom si smanjujemo količinu nastale tjeskobe. Osim toga, surfanje na raznim internetskim stranicama koje nude mogućnost kupovine se može smatrati minijaturnim mentalnim odmorom. U to vrijeme kada gledamo i promatramo ponuđene stvari zaboravljamo na svakodnevne brige te nam to polusatno do nekolikoprevišesatno traženje novih stvari može pomoći i osigurati tu prijekopotrebnu relaksaciju nakon napornog dana. Također, kupovinu možemo iskoristiti kao izliku za druženje i povezivanje s drugim ljudima što dokazano smajnuje razine stresa i tjeskobe.
Može li se pretjerati?
Kao i mnoge stvari u životu, treba se voditi izrekom umjerenost je vrlina. Iako nas terapija kupovinom može usrećiti, također nas može dovesti i u loše situacije. Sve ovisi o opsežnosti kupovine i količini prihoda. Kada opravdavamo pretjeranu kupovinu našim lošim raspoloženjem, kroz duži period vremena možemo se dovesti do ozbiljnih financijskih problema koji će samo negativno utjecati na nas i naše raspoloženje. Osim toga, neki pojedinci mogu početi i opsesivno kupovati što donosi samo negativne posljedice. No, kada je kupovina unutar normalnih granica trošenja i kada se ne prakticira duže vrijeme već jednokratno, rezultati na naše raspoloženje mogu biti vrlo pozitivni.
Zaključak
Kao što se već moglo zaključiti, bezazlena mala kupovina kada se osjećamo loše može imati pozitivan utjecaj na nas, no naravno, u svemu se može pretjerati i to se nikako ne smije pretvoriti u kompulzivnu kupovinu gdje je jedini cilj trošenje novaca bez ikakvog razloga. Iako se u ovo pomalo depresivno doba teško razveseliti kupovinom u prepunim centrima i šarenim dućanima na Ilici, toplo preporučujemo kako raspoloženje ne popravljate odlazeći u obližnje trgovine prehrambenih proizvoda, već se u zamjenu primite mobitela i počastite se mentalnim odmorom.
Literatura
Retail therapy is proven to work, but at what psychological cost?, https://bigthink.com/, pristupljeno 6.4.2020.
Why “Retail Therapy” Works, https://www.psychologytoday.com/us, pristupljeno 6.4.2020.
Atalay S, Meloy MG, Retail therapy: A strategic effort to improve mood, Psychology and Marketing, 2011, 28, 638 – 659