Povodom Dana planeta zemlje, popričali smo s dečkima iz inicijative Trashback. 

Što je Trashback, kakve veze ima s Danom planeta Zemlje, tko se krije iza imena osnivatelja i kako i vi možete postati dio ove divne i hvalevrijedne inicijative, saznajte u tekstu intervjua koji prenosimo u cijelosti! 🙂

1. Tko je sve dio ekipe koja je započela projekt? Predstavite se u par rečenica 🙂

Projekt su započela 2 prijatelja, Petar i Filip. Poznajemo se već 10 godina, a zajedno smo imali razne projekte, od kojih je najveći zajednički projekt bio bend u kojem smo u 9 godina prosvirali mnoštvo koncerata u dobrom dijelu Hrvatske, Srbije i Slovenije. Petar je doktorand geologije na Sveučilištu u Pragu, dok je Filip vlasnik tvrtke za programiranje pametnih sustava upravljanja objekata. Nedugo nakon lansiranja projekta i samog rasta interesa za sudjelovanje, našem se malom timu priključuju i Matej, mladi perspektivni stručnjak u IT sektoru, koji u sklopu projekta pro bono razvija mobilnu aplikaciju (coming soon :-)) te Igor, vlasnik obrta za informatičke usluge Codig (velike preporuke!), koji razvija web stranicu projekta.

2. Što je točno Trashback, gdje ste čuli za tu inicijativu prvi puta, kako ste i kada došli na ideju da i sami pokrenete to u Hrvatskoj? 

Ideja je došla spontano, na jednom planinarenju na kojem smo bili užasnuti količinom otpada razbacanog po stazama Ivanščice, kojeg bacaju neosviješteni kvazi planinari s manjkom kućnog odgoja. Kako je planinarska staza nedostupna za lokalne komunalne redare, bilo bi pomalo logistički nezgodno i nelogično da im prijavljujemo na stotine mjesta gdje je otpad i da se nadamo da će komunalci otići planinariti i počistiti to smeće. Na tom spustu Petru je glavna misao bila “Kad bi svaki planinar napunio barem jednu vrećicu okolnim smećem prilikom silaska, Ivanščica bi bila čista kao suza”.

Ekipa koja je bila pokraj se složila te smo svi skupa spontano počeli skupljati otpad kojeg smo kasnije, naravno, zbrinuli na za to predviđeno mjesto. Kasnije je Filipu svanula ideja da je zapravo ta misao vrlo plemenita te da bi mogla biti oblikovana u nešto veće i promovirati taj način razmišljanja. Zaključili smo da, ako bi uspjeli potaknuti barem dio ljudi da odvoje mali djelić energije prilikom boravka u prirodi, sakupe i odlože otpad te kasnije svoj pozitivni čin podijele sa zajednicom, taj bi se mindset mogao proširiti, možda i do onog dijela ljudi koji bacaju smeće i koji su na kraju krajeva i sam uzrok problema.

Smatrali smo da bi tim činom pokazali ljudima da to nije tako pristrana ideja i da ih nitko neće čudno gledati ako pokupe smeće na izletu. Nakon što smo se složili da vrijedi pokušati, ideju smo lagano razvijali narednih mjesec-dva, te pokrenuli početkom ožujka. Nedugo nakon što smo smislili ime, primjetili smo da je na društvenim mrežama već bilo nekoliko ekoloških projekata sa istim imenom, koji, kako nam se čini, nisu baš zaživjeli.

3. Osim Facebook grupe, ima li vas na još kojoj društvenoj mreži?

Iako se baziramo na Facebook stranici i grupi, može nas se popratiti i na Instagramu, a uskoro ćemo lansirati i web stranicu i aplikaciju.

Facebook: https://www.facebook.com/groups/trashback

Instagram: https://www.instagram.com/trashback_eco/

4. Kako je izgledao proces osnivanja grupe? Jeste li do sada do članova dolazili samo preko vaših poznanika i prijatelja ili ste uložili u promo da bi došli do šire publike?

Kod osnivanja grupe, ideju smo jednostavno proširili prvotno na poznanike i prijatelje. Oni kojima se ideja svidjela, proširili su je dalje te je tako došlo do male i spore, ali ugodne lančane reakcije. Javljali smo se i udrugama bliskog razmišljanja za koje smo smatrali da bi bile voljne promovirati projekt. Za sad nismo koristili nikakve načine plaćene promocije, a budući da smo od okoline konstantno dobivali vrlo pozitivnu podršku, broj članova grupe je postepeno rastao.

5. Kako ste zadovoljni dosadašnjim odazivom ljudi? Koliko je teško bilo pokrenuti cijelu stvar?

Stvar nije bilo teško pokrenuti, no bili smo vrlo skeptični po pitanju ishoda. Iako smatramo da bi uvijek moglo bolje, trenutnim odazivom smo vrlo zadovoljni, uzimajući u obzir da nismo imali nikakvu ‘’masovnu’’ promociju i da ovo ustvari radimo iz hobija, volonterski. Ljudi se sve više angažiraju te se grupa povećava, tako da smatramo da nam je to dobra podloga za daljnje korake.

6.  Jeste li vi jedina grupa u Hrvatskoj koja je to pokrenula?

Za sad mislimo da smo jedina grupa koja okuplja i promovira individualne akcije pojedinca, s naglaskom na važnost svakog, i najmanjeg individualnog doprinosa, a koji je ostvariv prilikom svakog boravka u prirodi. Znamo da postoji mnogo udruga i grupa koje organiziraju veće lokalne akcije sakupljanja smeća (na čemu svaka čast svakoj od njih), no nismo naišli na ideju blisku našoj u Hrvatskoj. U inozemstvu smo naišli na nekoliko sličnih projekata, što nam daje dodatnu motivaciju.

7. Na kojim ste mjestima sve vi i članovi Trashback grupe do sada skupili smeće?

Najviše je to bila sjeverna Hrvatska, budući da je grupa ovdje startana, te središnja Slavonija, zahvaljujući Igoru i njegovom velikom doprinosu. Upoznati smo i s brojnim aktivnostima motiviranim od strane naše grupe, a koje nisu publicirane u grupi.

8. Po vašem mišljenju, koji su najveći problemi zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj? Imamo li previše odlagališta,  zbrinjavamo li otpad na pravilan način?

Smatramo da ljudi još uvijek nisu svjesni problema zagađenja i nedostatnog sustava zbrinjavanja otpada u Hrvatskoj. U isto vrijeme, dosta ljudi je zbunjeno i needucirano po pitanju gospodarenja vlastitim otpadom. Naravno, najveći problem čini onaj sloj ljudi koji iz nemara, ili nekog drugog razloga, istovaruje velike količine otpada negdje kraj ceste i time stvara jezgre divljih deponija. Tu automatski dolazimo i do sljedeća dva problema, a to su premale kazne za takve počinitelje i manjkavost državnih službi koje bi treble sanirati divlje odbačeni otpad. Relativno recentno, Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja je lansiralo sustav ELOO (Evidencija lokacija odbačenog otpada: https://eloo.haop.hr/public/), putem kojeg svaki građanin može vrlo brzo prijaviti lokaciju sa divlje odbačenim otpadom. Ta inicijativa daje nadu u efikasniji sustav sanacije divljih deponija.

Često čujemo situacije gdje ljudi čiste podrume ili stare kuće i tad naiđu na mnogo otpada za koji naprosto ne znaju kamo bi s njim. Problem je da to što mogu, sortiraju, ali nakon toga više ne znaju kamo bi s građevinskim otpadom ili ostalim otpadom koji ne može ići u reciklažu. Činjenica je da više nema baš puno javnih kontejnera za mješani otpad. Isto tako, kada ljudi žele odvesti smeće do najbližeg otpada, nailaze na probleme jer imaju previše otpada ili pak imaju druge birokratske probleme kojih je toliko da bi trebao jedan članak samo o tome. Drugim riječima, problem vidimo i u nadležnim komunalnim službama, koje često zbrinjavaju limitiranu količinu određenog otpada.

I sami smo naišli na taj problem: kad smo htjeli organizirati veću akciju čišćenja, shvatili smo da ne znamo kamo sa svim tim otpadom, a iz lokalne komunalne tvrtke smo dobili informaciju da bismo, budući da nismo udruga, trebali sami plaćati zbrinjavanje prema količini (za što smo došli do računice od cca 1000 kn), iako bi sve to bilo uklonjeno iz prirode, našom osobnom dobrom voljom i namjerom. Mislimo da su takve stvari apsurdne i demotiviraju ljude da pravilno postupaju s otpadom. A u sklopu našeg posljednjeg anketnog pitanja u FB grupi, najviše ljudi smatra da je glavni uzrok ljudskog nemara i bacanja otpada u prirodu loš kućni odgoj.

9. Vaše mišljenje o ogromnim odlagalištima otpada na otocima? Koje sve opasnosti prijete s time?

Ovo je jako dobro i važno pitanje. Naime, svi se naši otoci odlikuju krškim terenom. U ovom slučaju to prvenstveno podrazumijeva vrlo porozne stijene i male količine tla. Zbog toga se onečišćena voda ne zadržava dugo u tlu te je stupanj filtracije te vode prolaskom kroz tlo vrlo nizak, odnosno njena ranjivost je visoka. Drugim riječima, onečišćena voda vrlo brzo dospjeva u krške vodonose sustave, bez prilika da se filtracijom kroz tlo barem do neke mjere pročisti. Sada ako to spojite sa brojnim divljim odlagalištima na krškim terenima, na kojima se mogu naći i razna kemijska onečišćenja, brzo ćete shvatiti ozbiljnost ovog problema. No nismo sigurni da ga shvaćaju i oni koji bi ga u prvom redu trebali shvatiti, a to su naši vladajući. Naša politika je katastrofa, što nažalost nije ništa novo.

10. Koliko je važno recikliranje otpada i koliko to po vašem mišljenju ima smisla?

Ako gledamo dugoročno, recikliranje otpada je jedini način koji ima smisla. Svako odlagalište zapravo može biti shvaćeno kao jedan veliki rudnik, a ako bi se većina tog smeća dala ponovno upotrijebiti, to bi ublažilo nekoliko velikih globalnih problema.

U ovom trenutku mi u Hrvatskoj smo još u početnoj fazi s time. Primijetio sam da je razvijanje gospodarenja otpadom u Međimurju dosta različito nego u Zagrebu, drugačije se pristupa prema sakupljanju, ali i prema recikliranju. Neke stvari koje ne smijem staviti u plastiku u Međimurju, smijem u Zagrebu i obrnuto. Smatram da je taj nesklad također jedan problem gdje su ljudi naprosto zbunjeni oko toga što se može reciklirati, a što ne.

S druge strane, neki reciklažni procesi su nažalost ekonomski manje isplativi nego proizvodnja primarnom sirovinom, što u globalnom smislu možda koči učestalo recikliranje tih materijala, no vjerujem da tehnologija napreduje i u tom pravcu.

11. Spomenuli ste i ilegalno ostavljanje glomaznog otpada u prirodi. Jeste li razmišljali da pokrenete i neke radne akcije ili možda čak “organizaciju” koja bi se bavila zbrinjavanjem takvog otpada?

Iako su manje akcije čišćenja nešto što planiramo organizirati s vremena na vrijeme, smatramo da su veće i složenije akcije ipak u nadležnosti komunalnih službi koje mi plaćamo državnim novcem, ili udruga koje se također financiraju iz državnog proračuna. Ideja je utjecati na svakog čovjeka da čini male promjene, krenuvši od sebe i ljudi oko njih, a za veće akcije bi ipak trebao biti zadužen sustav. Naravno, htjeli bi udrugama i službama olakšati detekciju, poticanje i organizaciju većih akcijama s aplikacijom koju razvijamo.

U sklopu projekta bismo željeli da naša FB grupa postane neki oblik platforme putem koje bi ljudi i sami organizirali akcije čišćenja. No zbog zaokupljenosti našim primarnim poslovima, osobno se ne bismo mogli u potpunosti posvetiti tome te projekt zato vodimo ‘’polako’’ i u slobodno vrijeme.

12. Koji su vam planovi za budućnost? Što biste voljeli ostvariti ili možda organizirati?

Dakle, jedan od trenutnih ciljeva je razviti spomenutu aplikaciju koja bi tehnički mogla i globalno pridonijeti poboljšanju zbrinjavanja otpada.

Što se društvenih mreža tiče, istu stvar ćemo na sličan način pokušati pokrenuti i u nekim drugim državama, te po potrebi proširiti tim. Postoje potencijalne mogućnosti ostvarivanja suradnje s određenim kompanijama i institucijama, no to sve ovisi o daljnjem razvoju situacije. Od događaja, voljeli bismo nakon nekog vremena organizirati neki eko festival, na nekolicinu kojih smo već i sami pozvani kao sudionici, dok manjih potencijalnih ideja imamo na pretek. U svrhu dodatne motivacije ljudi, planiramo češće organizirati nagradna izvlačenja kakvo je trenutno u tijeku povodom Dana planeta Zemlje.

13. Što bi vam najviše pomoglo u ostvarivanju tih ciljeva?

U ovom trenutku bi najviše pomoglo priključivanje volontera koji misle da mogu svojim slobodnim vremenom i svojom izvrsnošću u nekom području pridonijeti pokretu. Dobra stvar je da smo već prikupili nekoliko ljudi koji nam pomažu u tome te im se ovim putem zahvaljujemo! Promocija od strane tvrtki, institucija ili organizacija sličnog interesa te ono što je sama srž projekta, aktivno priključivanje što većeg broja ljudi, također su od velike pomoći.

14. Za kraj, koju poruku šaljete našim čitateljima?

Pozivamo čitatelje da nam se pridruže u želji za pozitivnom promjenom te da za boravak u prirodi povremeno pripreme kakvu vrećicu i napune je smećem. Na taj način s minimalno energije možemo svi skupa pridonijeti poboljšanju društva i zdravlju okoline. Ako vam se projekt sviđa, podržite nas na Facebooku i/ili Instagramu. Svaka podrška nam puno znači!

Još bismo nadodali naš moto:

Neka ljubav između prirode i vas postane obostrana!

Drugim riječima, neka priroda ima koristi i od nas, a ne samo mi od nje.

Od srca se zahvaljujemo na podršci i promociji projekta, udrugama i inicijativama Eko-Zadar, Ekološka udruga ‘Krka’ Knin, Terra Hub Croatia, Zeleni Osijek, Lička ekološka akcija, Čisto podzemlje, Nova Zora, Eko Budućnost i KUPID (Koprivničke Udruge Ponovno Imaju Dom) i svima ostalima. Posebne zahvale upućene su nedostižnom umjetniku i glazbeniku J.R Augustu, prof. dr. sc. Želimiru Veinoviću s Rudarsko-Geološko-Naftnog fakulteta u Zagrebu, Geotehničkom fakultetu u Varaždinu, općini Podravska Moslavina i njenom načelniku Dominiku Ceriću te Ožujskom pivu!

Redakcija Recipe-a također poziva sve svoje čitatelje da se pridruže inicijativi i budu promjena koju žele vidjeti u svijetu!

Dečki, hvala na razgovoru i samo jako dalje 🙂