Trebamo li strahovati od još jednog virusa?

Dok su svjetla svjetske pozornice uprta u SARS-Cov 2, regiju je prije nekoliko dana šokirala vijest o smrti glumice Mire Furlan koja je preminula od posljedica infekcije virusom Zapadnog Nila. Koliko smo upoznati s njim i trebamo li strahovati od još jednog virusa?

Virus Zapadnog Nila

Virus Zapadnog Nila otkriven je u istoimenoj regiji u Ugandi 1937. godine. Od tada se, što zbog sve češćih migracija ljudi, što zbog klimatskih promjena, proširio po svijetu, a s godinama se otkrilo i da može biti uzročnik meningitisa i encefalitisa. Za razliku od korona virusa koji se prenosi s čovjeka na čovjeka, za prijenos virusa Zapadnog Nila potreban je tzv. vektor, konkretno komarac. Najčešće su to komarci roda Culex, ali mogu biti i neki drugi.

Razvoj bolesti

Za razvoj bolesti potrebno je u prosjeku 5 do 15 dana nakon uboda zaraženog komarca. Zanimljivo je da velika većina inficiranih ljudi neće imati nikakve simptome, a ostatak će vjerojatno imati blažu kliničku sliku (bolovi u mišićima, glavobolja, vrućica, mučnina, povraćanje…). Oporavak uglavnom traje nekoliko dana, a posebnu pozornost treba obratiti, naravno, na starije osobe, kao i one oboljele od šećerne bolesti s obzirom da kod njih može doći do razvoja meningitisa i encefalitisa.

Rijetki slučajevi razvit će ozbiljniju kliničku sliku (glavobolja, ukočenost vrata, dezorijentacija, slabost mišića, tremor, a nažalost postoji i mogućnost paralize ili kome.) kod koje će simptomi trajati duže. U tom slučaju može doći i do nepovratnih neuroloških oštećenja. Stopa smrtnosti kod zaraženih osoba koje su razvile tešku kliničku sliku iznosi između 3 i 15 posto.

Ukratko, moguće je da pacijent nakon infekcije bude asimptomatski, da razvije groznicu Zapadnog Nila ili da razvije neuroinvazivnu bolest Zapadnog Nila.

Južna Europa

Od 1999. godine zabilježeno je više slučajeva izbijanja virusa na području južne Europe, a cirkulacija virusa primijećena je između ljudi, konja i ptica. U Hrvatskoj se prvi „outbreak“  WNND (eng. WNV neuroinvasive disease) dogodio 2012. godine te nije bio posljednji. Naime, ponovili su se 2013. i 2014. godine, uz povremene pojedinačne slučajeve od 2014. do 2016.

Najveći problem uslijedio je 2018. godine kada smo u zemlji imali 54 slučaja koja su razvila WNND i 7 slučajeva koji su prošli s nešto lakšim simptomima, odnosno koji su imali groznicu Zapadnog Nila. Serološka ispitivanja koja su se provodila prije desetak godina dokazala su postojanje antitijela u konjima i govedu u regijama koje graniče s Mađarskom i Srbijom. Očekivano, broj zaraženih konja bio je najveći u vrijeme kada je bio i najveći broj zaraženih ljudi.

Kad su u pitanju ptice, kod njih je zaraza prvi puta detektirana 2018. nakon što su se kod jednog mišara pojavile neurološke smetnje i kod dva mrtva jastreba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj dokazala prisutnost virusa.

Kako se zaštititi?

Čak i ako ste jedni od onih koji nemaju neopravdan strah od cijepljenja, nećete se moći cijepiti protiv ovog virusa jer cjepivo još uvijek ne postoji. Međutim, od virusa se možete zaštititi tako da se štitite od komaraca korištenjem repelenata i nošenjem adekvatne odjeće na otvorenom.