“Ljubav je u zraku” – poznata sintagma, naizgled metaforična. No, otkrićem ljudskih feromona postavlja se pitanje možemo li zaista namirisati ljubav. Oblikuju li izbor potencijalnog partnera?
Što su feromoni?
Feromoni su molekule koje služe signalizaciji među jedinkama iste vrste. Putem feromona iz tjelesnih izlučevina životinje dijele informacije sa srodnim jedinkama. Najbolje su istraženi feromoni koji signaliziraju reproduktivnu zrelost, a koji se ispuštaju u uvjetima optimalnim za reprodukciju. Smatra se da ženke mogu birati najpogodnijeg mužjaka po količini izlučenih feromona, čime se postiže selektivnost koja omogućuje bolji opstanak vrste.
Međutim, daljnje istraživanje feromona pokazalo je da igraju ulogu u svim aspektima životinjskog ponašanja. Kod kukaca koji tvore kolonije, feromoni su ključni za okupljanje i održavanje zajednice. Neke vrste mogu proizvoditi feromone kada su u opasnosti te time upozoriti druge jedinke, a takve molekule istražuju se kao potencijalni ekološki prihvatljivi pesticidi.
Ljudski feromoni
Pronalazak feromona kod velikog broja životinja potaklo je potragu za ljudskim feromonima. U člancima diljem interneta spominje se nekoliko molekula, steroidni hormoni androstendion, estratetraenol, androstenon i androstenol. Androstenon i androstenol, molekule koje iskazuju feromonski učinak kod svinja, su pronađene u ljudskim pazusima.
No, daljnja istraživanja o utjecaju ovih molekula na ljudsko ponašanje nisu još uspjela dokazati da postoji ili ne postoji promjena ponašanja uvjetovana feromonima. Dok su neka istraživanja pokazala da je ponašanje muškaraca u socijalnim situacijama izmijenjeno nakon izlaganja estratetraenolu, druga istraživanja su pokazala da androstendion i estratetraenol ne utječu na privlačnost. Iako konsenzus o ovoj temi još nije postignut, trenutačno se smatra da ove molekule nisu ljudski feromoni.
Jedina molekula koja se još uvijek čini obećavajućom u potrazi za prvim ljudskim feromonom izlučuje se iz Montgomeryevih žlijezda. To su žlijezde koje se nalaze oko bradavice, a čije izlučevine potiču refleks sisanja kod novorođenčadi. Ovo ponašanje može se opaziti kod svih beba, neovisno o tome potječu li feromoni od njihovih majki.
Možemo li namirisati ljubav?
Unatoč klimavim znanstvenim temeljima, ideja ljudskih feromona fascinira ne samo znanstvenu zajednicu, već i širu javnost. Mnogi čak prodaju neke od istraživanih molekula u obliku parfema, tvrdeći da će povećati privlačnost. Ipak, trenutačna saznanja ne ukazuju na to da smo pronašli prvi ljudski feromon – ostaje nam samo čekati daljnja istraživanja.
Literatura
2. Wyatt TD. The search for human pheromones: the lost decades and the necessity of returning to first principles. Proc Biol Sci. 2015, 282(1804).
3. Hare RM, Schlatter S, Rhodes G, Simmons LW. Putative sex-specific human pheromones do not affect gender perception, attractiveness ratings or unfaithfulness judgements of opposite sex faces. R Soc Open Sci. 2017, 4(3).
4. Oren C, Peled-Avron L, Shamay-Tsoory SG. A scent of romance: human putative pheromone affects men’s sexual cognition. Soc Cogn Affect Neurosci. 2019, 14(7), 719-726.
