Neplodnost se definira kao nemogućnost spontanog začeća unutar 12 mjeseci redovitih nezaštićenih spolnih odnosa, a procjenjuje se da pogađa oko 15 % parova. Riječ je o složenom zdravstvenom problemu čiji uzroci mogu biti hormonalni poremećaji, sindrom policističnih jajnika (PCOS), endometrioza, pušenje, konzumacija alkohola i drugi. Ipak, sve veći broj istraživanja potvrđuje da prehrana ima važnu ulogu u očuvanju reproduktivnog zdravlja i uspješnosti začeća. Za planiranje trudnoće posebno su važni odgovarajuća tjelesna masa, uravnotežen unos vitamina i minerala, pravodobno liječenje postojećih bolesti te razvoj zdravih životnih navika.
Tjelesna masa i hormonalna ravnoteža
Optimalan indeks tjelesne mase (ITM) jedan je od ključnih preduvjeta plodnosti. Pothranjenost, odnosno ITM manji od 18,5, povezuje se s izostankom menstruacije, poremećajem fizioloških procesa zbog malnutricije te povećanim rizikom od spontanih pobačaja. S druge strane, pretilost ili ITM veći od 30 povezuje se s hormonalnim disbalansom, izostankom ovulacije i otežanim začećem, kao i s većim rizikom od gestacijskog dijabetesa, preeklampsije i poroda carskim rezom. Istraživanja pokazuju da su pretile žene u znatno većem riziku od neplodnosti, ali i od spontanog pobačaja u ranom stadiju trudnoće, zbog čega je regulacija tjelesne mase važan korak u pripremi za trudnoću.
Mediteranska prehrana i masne kiseline
Među prehrambenim obrascima posebno se ističe mediteranska prehrana, koja se povezuje s boljom regulacijom tjelesne mase i poboljšanom inzulinskom osjetljivošću. Temelji se na visokom unosu voća, povrća, cjelovitih žitarica, ribe i maslinovog ulja, uz smanjen unos industrijski prerađene hrane. Istraživanja pokazuju da ovakav način prehrane pozitivno utječe na plodnost i kod žena i kod muškaraca.
Posebno su važne ω-3 masne kiseline, koje djeluju protuupalno, doprinose hormonalnoj ravnoteži i poboljšavaju funkciju reproduktivnih stanica. Suprotno tome, povećan unos trans i zasićenih masnih kiselina povezuje se s nepovoljnim ishodima plodnosti.
Uloga folne kiseline
Folna kiselina (vitamin B9) ima ključnu ulogu u procesima stanične diobe i razvoju reproduktivnih stanica. Znanstveni dokazi upućuju na to da suplementacija folnom kiselinom najmanje tri mjeseca prije začeća, čak u dozama višim od preporučenih dnevnih, može smanjiti rizik od neplodnosti, spontanog pobačaja i razvojnih anomalija ploda. Zbog toga se folna kiselina smatra jednim od najvažnijih nutrijenata u pripremi za trudnoću.
Minerali – nevidljivi saveznici plodnosti
Adekvatna opskrba mineralima često je zanemarena, iako ima važnu ulogu u reproduktivnom zdravlju. Kalcij je jedan od najčešćih nutritivnih deficita kod žena, a njegov nedostatak tijekom trudnoće može povećati rizik od preeklampsije i hipertenzije. Željezo je još jedan mineral čiji je deficit čest, pri čemu sideropenična anemija zahvaća između 21 i 35 % trudnica u Europi. Istraživanja pokazuju da suplementacija željezom može pozitivno utjecati na ovulaciju i smanjiti rizik od neplodnosti. Posebno se ističe i jod, koji je izravno povezan s funkcijom štitnjače, a njegov manjak povezuje se s kasnijim nastupanjem trudnoće i smanjenom vjerojatnošću začeća. Uz jod, važni su i cink te selen, pri čemu selen djeluje kao snažan antioksidans, doprinosi zdravlju štitnjače i sudjeluje u rastu i razvoju jajne stanice.
Kofein i alkohol- važnost umjerenosti
Visok unos kofeina povezuje se s produljenim vremenom do začeća i povećanim rizikom od spontanog pobačaja, zbog čega se preporučuje ograničiti unos na najviše 200 mg dnevno. Slično tome, prekomjerna konzumacija alkohola povezuje se s menstrualnim poremećajima i smanjenom plodnošću.
Prehrana kao temelj začeća
Prehrana predstavlja jedan od ključnih čimbenika koji utječu na plodnost muškaraca i žena. Visok unos trans masnih kiselina, jednostavnih šećera i procesiranih ugljikohidrata negativno djeluje na reproduktivno zdravlje, dok prehrana temeljena na adekvatnom unosu prehrambenih vlakana, ω-3 masnih kiselina, biljnih proteina, vitamina i minerala ima izražen pozitivan učinak na plodnost. Također, preporučuje se suplementacija folnom kiselinom (vitamin B9) najmanje tri mjeseca prije planiranog začeća, a u slučaju rizika od nutritivnih deficita i primjena multivitaminskih pripravaka, uz savjetovanje sa zdravstvenim stručnjakom.
Literatura
2. Gaskins AJ, Chavarro JE. Diet and fertility: a review. Am J Obstet Gynecol. 2017 Aug 24;218(4):379–389. (Dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC5826784/ Pristupljeno: 22.01.2026.)
3. Cristodoro M, Zambella E, Fietta I, Inversetti A, Di Simone N. Dietary patterns and fertility. Biology (Basel). 2024;13(2):131. (Dostupno na: https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC10886842 Pristupljeno: 22.01.2026.)
4. Shmerling RH, Shmerling A. Fertility and diet: is there a connection? Harv Health Blog. 2020 Nov 3. (Dostupno na: https://www.health.harvard.edu/blog/fertility-and-diet-is-there-a-connection Pristupljeno: 22.01.2026.)