Toxoplasma gondii je jednostanični parazit koji možemo pronaći te se i zaraziti preko nedovoljno pečenog mesa, posebice govedine, janjetine te divljači, i konzumacijom raznih školjaka. Parazit je prisutan u cijelom svijetu te je zastrašujući podatak kako se smatra da je jedna trećina stanovništva došla u kontakt s njim. Uzrokuje bolest toksoplazmozu koja može imati posljedice poput sljepoće, mentalne retardacije kod kogenitalno zaražene djece, a imunokomprimirane osobe imaju najveći rizik od razvoja ove bolesti. No, usprkos svim ovim podacima i činjenicama, najveći dio populacije koja se u jednom trenutku u životu zarazila ovim parazitom ostaje bez ikakvih simptoma i naznaka infekcije.

Mind controlling parasite

Jedan od prenosioca su i naši omiljeni krznati ljubimci, domaće mačke. Do zaraze može doći preko kontakta s mačjim fecesom koji je kontaminiran parazirom, što se najčešće događa kod čišćenja mačjeg pijeska. No, zanimljivo je kako parazit dolazi do probavnog sustava mačaka. Parazit se normalno nalazi u organizmu glodavaca, primjerice miševa. Razna istraživanja pokazala su kako parazit ima mogućnost ‘kontroliranja’ ponašanja miševa u svoju svrhu. Miš koji je inficiran sa T. gondii nije pokazivao odbojnost prema mirisu mačjeg urina kao što je to pokazivao prije nego što je došlo do infekcije. Ta odbojnost prirođeno je ponašanje miševa koje im omogućuje da izbjegnu prijevremenu smrt, no promjenom takvog ponašanja miševi imaju veću mogućnost da budu ulovljeni i posluženi kao prijepodnevni obrok mačkama. Upravo to je cilj parazita T. gondii koji na taj način dolazi do probavnog trakta mačaka gdje se on razmožava.

Može li kontrolirati i nas?

Ono što čini ovog parazita posebnim su naznake mogućosti ‘kontroliranja’ našeg ponašanja te povezanost s nekim mentalnim bolestima, poput shizofrenije i bipolarnog poremećaja. Osim toga povezan je i sa većom stopom samoubojstva u inficiranih ljudi, no svi ti podaci nisu nužno uzročno-posljedični zbog čega ne možemo skakati u nikakve zaključke. Pokazalo se kako T. gondii u mozgu inficiranih miševa može promijeniti razine enzima koji su ključni za prijenos neurotransmitera (molekula koje služe za komunikaciju između živčanih stanica). Dolazi do gubitka sinapsi (pukotina između živčanih stanica preko koje se provode signali) u inhibitornim neuronima čime se prevenira međustanično signaliziranje. Slična pojava se javlja i kod nekih neuroloških poremećaja što može dovesti do razloga zašto bi se ovakvi poremećaji javili nakon infekcije ovim parazitom. Istraživanja su provedena na mozgu miševa te se ne zna koliko se ovakva pojava može primijeniti na ljude.

Zaključak

Iako postoje neke poveznice između infekcije ovim parazitom i neuroloških poremećaja za sada se ništa ne može sa sigurnošću potvrditi. Kućne mačke, pogotovo ako vrijeme provode u kući, najvjerojatnije nisu prenositelj parazita te je mala mogućnost da dođu u kontakt s njim. ako su i došle u kontakt sa parazitom, on postaje infektivan tek jedan do pet dana nakon što budu uzbačeni zajedno sa mačjim fecesom. Stoga, redovito čišćenje mačjeg pijeska značajno pomaže pri izbjegavanju infekcije ovim parazitom. Mi ih hranimo i čistimo njihov pijesak, a za uzvrat dobivamo rizik od zaraze parazitom koji može mijenjati naše ponašanje. Tipično mačje ponašanje, zar ne?

 

Izvori

Toxoplasmosis Frequently Asked Questions (FAQs), https://www.cdc.gov/, pristupljeno 14.6.2020.

Hill D, Dubey JP. Toxoplasma gondii: transmission, diagnosis and prevention, Clinical Microbiology and Infection, 10, 2002, 634-640

McConkey GA, Martin HL, Bristow GC, Webster JP, Toxoplasma gondii infection and behaviour – location, location, location?, Journal of Experimental Biology, 2012, 2016, 113-119

Brooks JM et al. Toxoplasma gondii Infections Alter GABAergic Synapses and Signaling in the Central Nervous System, mBio, 6, 2015, e01428-15.

Izvor fotografije

©[Science Photo Library] via Canva.com