Mandela efekt fenomen je koji opisuje lažna sjećanja velike skupine ljudi pri čemu su oni uvjereni u istinitost lažne „činjenice“. Naziv fenomena potječe od zablude koja se proširila među ljudima 1980-ih: neshvatljivo velik broj ljudi bio je uvjeren da je Nelson Mandela umro u zatvoru tokom 1980-ih. Vijest o njegovoj pravoj smrti 2013. godine šokirala je, među ostalima, i Fionu Broome koja se javno oglasila vezano za svoje lažno sjećanje da bi otkrila kako nije jedina kojoj se to dogodilo. Nakon toga, Mandela efekt službeno je definiran.
Teorije zavjere
Naravno, ovakav efekt nije mogao proći bez teorija zavjere. Začuđujuć i fascinantan sam po sebi, objašnjenje ovog efekta često je traženo u pseudoznanosti. Jednom teorijom se objašnjava da je uzrok postojanja ovakvih sjećanja paralelni svijet u kojem su lažno stvorena sjećanja zapravo istinita, a pojavljuju se prilikom putovanja između svijetova. Znanost i medicina imaju ipak nešto drugačije objašnjenje za pojavu lažnih, ali jasnih i realističnih sjećanja gomile.
Lažna sjećanja i znanost
Početci istraživanja na temu lažnih sjećanja datiraju davne 1932., u doba otkrivanja načina učenja i stvaranja pamćenja. Jedan od prvih zagovarača teorije kognitivnih shema u psihologiji bio je Frederic Bartlett. Kognitivne sheme u psihologiji označavaju koncept koji pomaže u tumačenju i procesiranju informacija. Bartlett je primijetio da je skupina ljudi zapamtila krive informacije o priči koja im je pročitana, ali na način da su te novostvorene i lažne informacije povezane s fabulom, no nikad nisu izrečene. Na primjer, nakon što im je ispričana priča o ljudima koji su sjedili u brodiću, neki od pojedinaca su istu tu priču prepričavali na način da su dodali informaciju kako su ljudi iz priče pecali, a to nikada nije bilo spomenuto u originalu.
„Iskreno laganje” produkt je lažnih sjećanja i dezinformacija. Najznačajnija istraživanja na ovu temu vodila je Elizabeth Loftus sa svojim timom počevši 1970-ih. Iako se najviše bavila lažnim sjećanjima svjedoka zločina, Loftus objašnjava njihov nastanak. Mješavina netočne percepcije i zaključaka, utjecaja emocija i dezinformacija može rezultirati sjećanjem za koje možemo biti uvjereni da je točno, ali je zapravo jako daleko od realnosti. Praznine u pamćenju lako možemo nesvjesno popuniti krivim i izmišljenim informacijama.
Primjeri Mandela efekta
Mandela efekt je svoj eksponencijalni rast doživio digitalizacijom, a utjecaj interneta ne smije se podcijenjivati. Unatoč velikoj i šarolikoj rasprostanjenosti ove pojave, efekt nije do kraja razjašnjen, a točan uzrok nastanka istog lažnog sjećanja kod velikog broja ljudi nije do kraja poznat.
Donosimo Vam neke od najpoznatijih primjera u popularnoj kulturi:
Ako ste se dvouimili koja od sličica u paru je točna: desna je.
Literatura:
The Mandela Effect: How False Memories Occur, https://www.healthline.com/, pristupljeno 13.5.2020.
What Is the Mandela Effect?, https://www.verywellmind.com/, pristupljeno 13.5.2020.
False Memories and How They Form, https://www.verywellmind.com/, pristupljeno 13.5.2020.
Izvor fotografije