Prošli su još jedni ispitni rokovi, jedno od najstresnijih i najintenzivnijih razdoblja u životu gotovo svakog studenta. Tijekom vremena pripreme samih ispita te njihovim polaganjem suočavamo se sa povećanim razinama stresa, anksioznosti i pritiska. Kroz tih nekoliko tjedana svaki student željno iščekuje kraj rokova i položen čim veći broj ispita. No, što se događa u organizmu kada napokon osjetimo olakšanje i sreću? Kako hormoni reagiraju na emocionalnu promjenu od stresa do euforije?

Stres tijekom ispitnih rokova

Stres koji je sveprisutan tijekom učenja i polaganja ispita aktivira hipotalamus-hipofiza-adrenalnu osovinu te uzrokuje otpuštanje kortizola iz nadbubrežne žlijezde, poznatog i kao “hormona stresa”. Povišene razine kortizola uzrokuju tipične simptome kao što su nesanica, povećana razdražljivost, ali i smanjena koncentracija koja u periodu ispitnih rokova nikako nije poželjna.

Polaganje ispita i oslobađanje stresa

Nakon poprilično dugog suočavanjem studenata sa stresom u vidu ispitnih rokova, nastupa olakšanje popraćeno valom sreće i zadovoljstva. Završetak ispitnih obaveza očituje se kroz smanjene razine kortizola, glavnog hormona stresa, a istovremeno dolazi i do povećanog lučenja neurotransmitera koji su direktno povezani s osjećajem sreće. Neurotransmiteri, poznati kao “hormoni sreće”, uključuju dopamin, serotonin i endorfine, koji zajedno pozitivno utječu na emocionalno i fizičko zdravlje.

Dopamin, poznat i kao “hormon nagrade”, oslobađa se postizanjem određenog cilja, odnosno uspjehom kao što je položen ispit. Uspješno položen ispit rezultira porastom dopamina, što uzrokuje osjećaj euforije i zadovoljstva. Ovaj neurotransmiter vrlo je bitan faktor motivacijskog sustava, jer nas nagrađuje za posizanjem bilo malih ili velikih ciljeva čime nam daje val motivacije za daljnji rad i uspjehe. S druge strane, serotonin regulira emocionalno stanje, apetit i san. Endorfini su prirodni analgetici tijela te djeluju kao prirodni lijekovi koji smanjuju osjet boli. Oslobađaju se tijekom fizičke aktivnosti, ali također i kao odgovor na stresne situacije koje su uspješno savladane. Otpuštanje endorfina tijekom takvih trenutaka djeluje umirujuće i pridonosi opuštanju i zadovoljstvu.

Poticanje „hormona sreće“ nakon ispita

Kao što je svima poznato osjećaj sreće i euforije nakon postizanja uspjeha svakako je jedan od najugodnijih i najcjenjenijih doživljaja svakog studenta. Kako bi tijelu i umu omogućili što bolji oporavak i zadržali ove pozitivne osjećaje, postoji nekoliko strategija koje potiču lučenje “hormona sreće” te poboljšavaju raspoloženje i smanjuju razinu stresa.

Jedna od najvažnijih aktivnosti koja može značajno pridonijeti je redovita tjelovježba i fizička aktivnost. Nažalost, tijekom stresnog razdoblja, često je zanemarena što može negativno utjecati kako na fizičko zdravlje tako i na mentalno. Tjelovježba će potaknuti lučenje endorfina i dopamina te u konačnici poboljšati raspoloženje i smanjuje stres. No, nije samo fizička aktivnost ono što se izostavlja iz svakodnevne rutine za vrijeme ispitnih rokova. Društvene aktivnosti, hobiji i zdrava prehrana isto tako pozitivno utječu. Druženje s obitelji i prijateljima, kao i angažman u aktivnostima koje nas ispunjavaju, pruža dodatnu emocionalnu potporu. Naravno, i zdrava prehrana igra bitnu ulogu u poticanju proizvodnje hormona sreće. Namirnice bogate triptofanom, kao što su orašasti plodovi, sjemenke te puretina, mogu pozitivno utjecati na razine serotonina u organizmu, što pridonosi boljem raspoloženju i smanjenju anksioznosti. Ne smije se zanemariti ni važnost meditacije i ostalih tehnika opuštanja. Iako ne djeluju direktno na razinu hormona sreće, imaju značajan utjecaj na smanjenje razine kortizola što dugoročno doprinosi smanjenju napetosti.

Odmor i nagrada – energija za dalje

Proizvodnja hormona stresa i sreće, daje jasno objašnjenje zašto nakon stresnog razdoblja, poput ispitnih rokova, osjećamo duboko zadovoljstvo, euforiju i olakšanje. U konačnici, nakon svakog proživljenog stresa potrebno se adekvatno oporaviti. Splet fizičke aktivnosti, kvalitetnih društvenih interakcija, zdrave prehrane i mentalnog opuštanja je moćan alat za postizanje dugotrajnog osjećaja sreće, zadovoljstva i unutarnje harmonije, ali i odlična motivacija i energija za krenuti u novi semestar.

 

Literatura

Ratey JJ, Hagerman E. Spark. The Revolutionary New Science of Exercise and the Brain. New York, Little, Brown and Company, 2008, 113-140.

Field T. Touch for socioemotional and physical well-being: A review. Dev Rev. 2011, 30(4), 367-383.

Benton D, Donohoe RT. The effects of nutrients on mood. Public Health Nutrition. 1999, 2(3a), 403-409.

Neigel P, Vargo A, Tag B, Kise K. Identifying Periods of Cyclical Stress in University Students Using Wearables In-the-Wild, 2024, https://arxiv.org/abs/2402.11823, 22.2.2025.

Izvor fotografije

Image by Waldemarus from Unsplash