Možemo li liječiti zagrljajem?

Zagrljaj je jedan od načina kako možemo drugome pokazati ljubav, privrženost ili pak potporu. Razlozi zašto se grlimo su poduži, a ujedno i popis s različitim djelovanjem takve geste na naše tijelo. Znamo kako nas zagrljaj može učiniti sretnijima, no može li nas učiniti i zdravijima?

Na Sveučilištu Carnegie Mellon ispitana je uloga socijalne podrške postignute zagrljajima na suzbijanje osjetljivosti na zarazne bolesti.

U istraživanju u Sjevernoj Karolini proučavan je utjecaj zagrljaja na razinu hormona oksitocina, poznatog i kao „hormon ljubavi“. Nakon zagrljaja sa svojom boljom polovicom, 59 žena koje su sudjelovale u istraživanju izložene su stresnoj situaciji. Prije, za vrijeme i nakon svake faze eksperimenta zabilježen im je krvni tlak, brzina otkucaja srca te razina oksitocina. Pokazalo se da je povećana razina oksitocina izraženija kod žena koje su imale učestalije zagrljaje i bliži kontakt sa svojim partnerom. Također, lučenje oksitocina povezano je sa smanjenjem krvnog tlaka. Takve tvrdnje potvrđene su i na istraživanja provedenim nad životinjama. Tako je kod štakora primijećeno da razina oksitocina raste, a pada krvni tlak kada im se gladi trbuh.

U jednom istraživanju, ljudi s fibromijalgijom (kronično stanje koje karakterizira bol u mišićima, ligamentima i tetivama praćena umorom) ispitivani su na šest terapijskih tretmana dodira. Svaki od njih uključuje lagano dodirivanje kože. Rezultati su pokazali kumulativno smanjenje boli nakon svakog tretmana te sveopće povećanje kvalitete života kod sudionika. Jedan od takvih oblik dodira koji može pomoći smanjiti bol upravo je zagrljaj.

U nizu studija objavljenih u časopisu Psychological Science testirana je hipoteza da se dodirom može smanjiti anksioznost kod ljudi s niskim samopoštovanjem. Čak i ako dodir dolazi od neživog predmeta kao što je plišani medvjedić, ispitanicima je uspješno smanjen strah u vezi njihove egzistencije.

Na Sveučilištu Carnegie Mellon ispitana je uloga socijalne podrške postignute zagrljajima na suzbijanje osjetljivosti na zarazne bolesti. Četiristo i četiri zdrave osobe su nakon svakodnevnog međuljudskog sukoba i primanja zagrljaja izloženi virusu koji uzrokuje običnu prehladu. Nadalje su nadzirani u karanteni radi procjene znakova infekcije i bolesti. Među zaraženim sudionicima su češći zagrljaji i veća potpora pridonosili smanjenju znakova bolesti. Naravno da zagrljaj ne može ni na koji način predstavljati zamjenu za lijek, no malo ljubavi i pažnje nikada nikome nije škodilo. Stoga, spojite ugodno s korisnim – grlite se.