Prilikom neke bakterijske infekcije u organizmu te nakon potvrđene dijagnoze iste, slijedi liječenje određenim antibioticima. Pri tom se najčešće susrećemo s penicilinom koji se koristi za kontrolu i liječenje širokog spektra infekcija. Liječnik ili ljekarnik prilikom propisivanja penicilina nužan je pitati je li pacijent alergičan na penicilin, no sada se postavlja pitanje je li ta alergija prava po svojoj definiciji, na koji način se razvija te koliko je ljudi zapravo alergično na penicilin?

Liječenje penicilinom

Kao što smo naveli, penicilin je učinkovit protiv mnogih infekcija i relativno je jeftin te se stoga široko koristi za liječenje infekcija kože, uha, sinusa i gornjih dišnih putova. Svrstava se u skupinu beta-laktamskih antibiotika što definira njegov mehanizam djelovanja. Bakterije u svojoj stijenci posjeduju peptidoglikan, za čiju je sintezu odgovoran enzim DD-transpeptidaza. Stanična stijenka okružuje citoplazmu bakterije te na taj način sprječava osmotsku lizu stanice i osigurava strukturni integritet.

Beta-laktamski antibiotici djeluju na način da sprječavaju umrežavanje peptidoglikana vezanjem četveročlanog beta-laktamskog prstena u strukturi penicilina na DD-transpeptidazu čime se onemogućava umrežavanje peptidoglikana što dovodi do razaranja stanične stijenke. Kako stanična stijenka slabi, osmotski tlak gura vodu u bakterijsku stanicu i ubija je. Kako bi se pojačali učinci penicilina, oni se mogu koristiti uz inhibitore beta-laktamaza, enzima koji sprječavaju razgradnju beta-laktamskog prstena u penicilinu.

Alergija na penicilin. Ili ipak ne?

Kao i većina lijekova, penicilin pokazuje uobičajene nuspojave među kojima se svrstava i alergija na penicilin. Kako bi nastavili dalje, najprije je potrebno definirati što je to alergija. Alergija je dugotrajno stanje u kojem naš organizam tretira jednu ili više bezopasnih tvari, poput peludi ili kikirikija, kao prijetnju. Za borbu protiv iste, naš imunosni sustav stvara IgE (imunoglobulin E) protutijela koji izazivaju simptome alergije.

Kod penicilina postoje dvije kliničke slike koje mogu biti posljedica alergije na penicilin, a to su akutne i subakutne reakcije posredovane IgE odnosno IgG protutijelima. Akutna alergijska reakcija javlja se odmah ili u roku od nekoliko minuta do sat ili dva i uključuje iznenadnu anafilaksiju s hipotenzijom, bronhospazam, angioedem i urtikariju. Akutne reakcije proizlaze iz reakcije prethodno formiranog IgE na penicilin kao rezultat prvotne izloženosti. Posljedično dolazi do oslobađanja histamina i drugih medijatora upale iz mastocita koji uzrokuju simptome tipične za pravu anafilaktičku reakciju. Subakutna alergijska reakcija može se javiti 7-10 dana nakon početka liječenja penicilinom ili 1-2 dana nakon ponovljene terapije. Nju uzrokuje prethodno formirani IgG na penicilin kao rezultat prvotnog liječenja istim. IgG protutijelo dovodi do aktivacije komponenti komplementa koje proizvode upalu što rezultira simptomima kao što su urtikarija, vrućica i artralgija ili artritis.

Koliko ljudi je zapravo alergično na penicilin?

Prema istraživanjima u Sjedinjenim Američkim Državama, 10% svih pacijenata je prijavilo da je u prošlosti imalo alergijsku reakciju na penicilin. Međutim pokazalo se da mnogi od onih koji su prijavili alergiju nemaju pravu reakciju posredovanu IgE protutijelima što se po definiciji smatra da je alergija. Stoga se procjenjuje da je manje od 1% pacijenata stvarno alergično na peniciline. Zato se pri procjeni alergije na penicilin prvo treba utvrditi je li došlo do prave alergijske reakcije posredovane IgE protutijelima ili nije. Često se ovaj korak preskače jer se odmah smatra da je alergija posredovana s IgE pa se ti pacijenti često nepotrebno liječe alternativnim antibiotikom širokog spektra što može povećati troškove i pridonijeti razvoju i širenju višestrukih bakterija otpornih na lijekove.

Kako spriječiti nepotrebnu uporabu drugih antibiotika?

Kliničari se obično susreću s pacijentima s poviješću alergije na penicilin i druge ß-laktamske antibiotike. Međutim, poznato je da oko 90% ovih pacijenata nije doista alergično i da bi sigurno mogli primati ß-laktamske antibiotike. Ozbiljnost problema koji predstavljaju alergije na lijekove možda je dijelom prenapuhana zbog sveprisutne upotrebe riječi “alergija” koja se odnosi na sve imunološki posredovane reakcije. Stoga je potrebno obaviti testove kako bi se zaista utvrdila alergija koja je posredovana IgE da bi se tek onda počeli primjenjivati antibiotici druge vrste.

 

Literatura

1. Penicillin, 2024., https://www.statpearls.com/home/index pristupljeno: 27.3.2024.

2. Alergy Blood Test, 2022., https://medlineplus.gov/ pristupljeno: 27.3.2024.

3. Bhattacharya, Sanjib. “The facts about penicillin allergy: a review.” Journal of advanced pharmaceutical technology & research. 2010., 1,1, 11-7.

4. Is it Really a Penicillin Allergy?, 2017., https://www.cdc.gov/ pristupljeno: 27.3.2024.

Izvor fotografije

Image by Jerzy Górecki from Pixabay