Mikrobiota nosne šupljine

Broj mikroorganizama koji se normalno nalaze unutar našeg organizma i na površini našeg tijela iznosi nekoliko desetaka trilijuna te ih zajedničkim imenom nazivamo mikrobiota. Važno je razlikovati pojmove mikrobiota i mikrobiom koji se često pogrešno koriste. Mikrobiota označava sve mikroorganizme u/na našem tijelu dok mikrobiom predstavlja cjelokupni genetski materijal tih mikroorganizama.

Uloge mikrobiote u našem svakodnevnom životu su velike, a promjene u njenom sastavu ili funkciji povezuju se s, primjerice, sindromom iritabilnog crijeva, pretilošću i alergijskim reakcijama.

Većina je upoznata s postojanjem mikrobiote u našem gastrointestinalnom sustavu i njenom ulogom u probavi hrane, ali zajednice mikroorganizama postoje i u drugim dijelovima našeg ogranizma, primjerice, u nosnoj šupljini. Kakav utjecaj imaju mikroorganizmi u našoj nosnoj šupljini na naše zdravlje i možemo li modifikacijom sastava mikrobiote ostvariti pozitivne učinke na zdravlje?

Kakva je to „normalna“ mikrobiota nosne šupljine?

Kako bi utvrdili sastav „normalne“ mikrobiote nosne šupljine, znanstvenici sa Sveučilišta u Antwerpu su uspoređivali sastav mikrobiote nosne šupljine zdravih osoba i osoba s kroničnom upalom sinusa. Izdvojeno je tridesetak rodova bakterija koje su se najčešće pojavljivale. Rod bakterija koji se posebno istaknuo je Lactobacillus – ta je bakterija gotovo deset puta brojnija u nosnoj šupljini zdravih osoba.

Zanimljivo je da su Lactobacilli, bakterije koje obično obitavaju u predjelima siromašnim kisikom, pronađeni u šupljini koja je konstantno izložena dotoku svježeg zraka. Ispostavilo se da Lactobacilli pronađeni u nosnoj šupljini posjeduju enzim katalazu. Katalaza omogućuje bakterijskoj stanici razgradnju toksičnog vodikovog peroksida, nastalog kao nusprodukt metabolizma bakterije, do vode i kisika.

Promatrajući te bakterije pod mikroskopom, uočene su fimbrije, ravne i čvrste tvorbe slične dlačicama koje se nalaze na površini nekih bakterijskih stanica. Njihova funkcija je pričvršćivanje bakterijskih stanica za površine. Uz pomoć fimbrija, Lactobacillus se pričvršćuje za stanice u nosnoj šupljini i onemogućuje ulazak alergena i štetnih bakterija u stanice.

Probiotici za mikrobiotu nosne šupljine?

Pojam probiotik uglavnom vežemo uz crijevnu mikrobiotu. Probiotici su živi mikroorganizmi koje ne moramo nužno uzimati da bismo bili zdravi. Probiotici općenito omogućuju bolje funkcioniranje naše mikrobiote ukoliko je došlo do disbalansa u njenom sastavu zbog, primjerice, stresa, uzimanja antibiotika ili neke bolesti.

Probiotici za nosnu šupljinu mogli bi biti posebno korisni za osobe s kroničnom upalom sinusa budući da te osobe često moraju koristiti antibiotike pa postoje velike šanse za razvoj rezistencije bakterija nosne šupljine na te antibiotike, a samim time se smanjuju mogućnosti terapije takvih kroničnih stanja.

Mogućnost modeliranja mikrobiote u nosnoj šupljini te uvođenje „dobrih“ bakterija koje bi pružale zaštitu od infekcije izgleda poput dobrog rješenja za osobe oboljele od bolesti čiji simpotmi bi mogli biti ublaženi modifikacijom mikrobiote nosne šupljine. Potrebno je provesti daljnja istraživanja o  sastavnu mikrobiote nosne šupljine kako bi se sa sigurnošću utvrdilo koje sve bakterije imaju pozitivan efekt na funkcioniranje mikrobiote nosne šupljine.