Donald Trump i aspirin – koliko je previše?

Američki predsjednik Donald Trump bio je meta medija početkom godine, ovaj put zbog svoje dobi i zdravlja, a stoga i upitne sposobnosti obavljanja predsjedničkih dužnosti. Između ostalog, iz Trumpovog odgovora na komentare o vidljivoj masnici na šaci, doznali smo da dugi niz godina primjenjuje 325 mg acetilsalicilne kiseline dnevno u odnosu na preporučenu dozu 75-100 mg. Trump, unatoč uputstva liječnika, sumnja u učinkovitost nižih doza i tvrdi da „želi da mu kroz srce kola lijepa rijetka krv.“

Kako djeluje acetilsalicilna kiselina?

Acetilsalicilna kiselina (ASK, ASA) ili, često kolokvijalno, aspirin često se nalazi u „kućnim ljekarnama.“ Koristi se za ublažavanje blage do umjerene boli i snižavanje povišene tjelesne temperature u dozama od 300 mg i više. Osim toga, primjenjuje se prvenstveno u sekundarnoj prevenciji kardiovaskularnih događaja (KVD) poput infarkta miokarda u dozama 75-100 mg. Iako je više od 125 godina na tržištu i dalje je česta tema istraživanja. Uz ustanovljenu kliničku upotrebu, pokazuje potencijal kao pomoćna terapija virusnih infekcija te u prevenciji tumora gastrointestinalnog trakta.

ASK inhibira djelovanje izoenzima ciklooksigenaze COX-1 i COX-2 koji posreduju biosintezu prostaglandina i tromboksana. U kontekstu njenog antitrombotskog djelovanja, acetilacijom COX-1 ireverzibilno je inhibirana sinteza tromboksana A2, prostanoida koji potiču agregaciju trombocita te posljedično sprječava nastajanje tromba. Osim toga, ASK ima dodatne mehanizme djelovanja poput smanjenog stvaranja trombina i povećanja fibrinolize.

Zašto Trump koristi aspirin?

Prema poznatim informacijama, moguće je da Trump već 25 godina koristi ASK za primarnu prevenciju KVD. Prema USPSTF-u, ova indikacija može se razmotriti kod osoba 40-70 godina s aterosklerotskom kardiovaskularnom bolešću s niskim rizikom od krvarenja. Primarna prevencija ASK-om općenito je kontroverzna zbog male koristi u rizičnim skupinama i rizika krvarenja. Za sve starije od 75 godina (kao što je Trump), preporučuje se razmatranje prekida terapije.

Veća doza, veća učinkovitost – ili ne?

Danas se preporučaju doze 75-100 mg, iako se u prošlosti i Trumpova trenutna doza nekad smatrala prihvatljivom za indikaciju. Ipak, danas je zaključak da od povećanih doza jednostavno nema veće koristi, a rizici se nagomilavaju.

Doza od 325 mg, koju primjenjuje predsjednik, čak graniči s dozama koje imaju kontradiktorni učinak na agregaciju trombocita. Naime, acetilsalicilna kiselina puno je selektivnija prema COX-1, u odnosu na COX-2 izoenzim. Zbog toga, pri niskim dozama prvenstveno se ireverzibilno inhibira COX-1 i stvaranje tromboksana A2 u trombocitima. Povećavanjem doze, osim željenog djelovanja u trombocitima, ASK u sistemskoj cirkulaciji počinje djelovati i na COX-1 i COX-2 u endotelu krvnih žila i bubrega.

Inhibicijom tih ciklooksigenaza inhibira se sinteza prostaglandina, endogenih tvari s vazodilatornim i antiagregacijskim učinkom. Time, prostaglandin E2 i I2 (prostaciklin) ne mogu ispoljavati svoje kardioprotektivno djelovanje i zapravo se, ironično, povećava rizik kardiovaskularnih događaja. Ovdje se, doduše, i dalje radi o relativno niskoj dozi pa je antiagregacijski učinak najvjerojatnije zadržan.

Korist i rizici?

Prije svega, predsjednik Trump vjerojatno nema opravdanu indikaciju. Ako se ipak radi o sekundarnoj prevenciji, terapija je neophodna i doživotna!

Današnje preporuke doziranja 75-100 mg ustanovljene su zbog smanjenog rizika od krvarenja, a dokazano barem jednake učinkovitosti u sekundarnoj prevenciji u odnosu na doze veće od 150 mg. Svakodnevna primjena ASK-a i u najnižim dozama može dovesti do nuspojava, a predsjednik redovito koristi četverostruko veću dozu od preporučene.

Krvarenje nisu uvijek samo bezazlene masnice. Neprimjerenim povećavanjem doze povećava se rizik od krvarenja u probavnom traktu koje može dovesti do anemije i angine te intracerebralnog krvarenja i moždanog udara.

Predsjednik ne puši i ne pije, ali otvoreno, osim golfa, nije obožavatelj tjelovježbe i često uživa u slanoj i masnoj hrani. Promjene u takvom stilu života mogle bi zapravo odigrati najbitniju ulogu u održavanju zdravlja srca.