Divlja ili oštrolisna šparoga, latinskog naziva Asparagus acutifolius L., smatra se jednom od omiljenog i najcjenjenijeg divljeg povrća na Mediteranu. Samonikla je biljka koja raste u obalnom području Sredozemlja na krševitom tlu i u šumama hrasta crnike. Pogoduje joj toplo vrijeme, pa se javlja u rano proljeće kada i započinje branje šparoga među stanovništvom primorskoga kraja. Cijenjena je zbog svojih mekanih i jestivih izdanaka koji se ubrajaju u važne aspekte mediteranske prehrane. No, osim važnog kulinarskog značaja, divlja šparoga pokazuje i potencijalne pozitivne učinke na zdravlje čovjeka.
Nutritivna vrijednost divlje šparoge
Divlja šparoga vrlo je široko rasprostranjena u kulinarstvu zbog visokog sadržaja vode i fitonutrijenata. Od aminokiselina u značajnim količinama sadrži asparagin, arginin i tirozin. Izdanci šparoge, koji se koriste u prehrani, bogati su mineralima poput kalcija, magnezija, cinka, željeza, fosfora, kalija. Također, sadrži visok udio vitamina C (askorbinska kiselina) što ju čini snažnim antioksidansom, te visok udio vitamina B9 (folna kiselina), a nešto niži udio vitamina A i D te vlakana. Šparoga je i važan izvor karotenoida, poput luteina, β–karotena, neoksantina i violaksantina. Iz korijena roda Asparagus izolirana je asparagusna kiselina, prethodnik nastanka različitih tiolnih spojeva u organizmu koji su odgovorni za karakteristični miris mokraće nakon konzumacije. Upravo iz toga razloga, divlja šparoga koristi se u pučanstvu za „detoksikaciju“ organizma.
Pozitivni utjecaji na zdravlje
Divlja šparoga jedan je od najbogatijih izvora flavonoida rutina i jednog od najjačih antioksidansa, glutationa. On je važan za djelotvornost vitamina C i E, a ima i značajnu ulogu u popravku oštećenja DNA. Iz tog razloga te zbog izvora ostalih fenolnih spojeva, ova vrsta šparoga pokazuje važno antioksidativno djelovanje te potencijalne prednosti u smanjenju rizika od raka, kardiovaskularnih, cerebrovaskularnih i ostalih bolesti kod ljudi. Također, zbog svog sastava pokazuje i ostala važna djelovanja, poput protubakterijskog, protuupalnog i protugljivičnog, te imunostimulirajuća svojstva. Iz cvjetova šparoge izolirani su flavonoidi kvercetin, kemferol, izoramnetin-3-O-rutinozid te hiperozid zbog kojih biljka u in vitro uvjetima potencijalno djeluje kao inhibitor staničnog rasta te kao uzročnik stanične apoptoze, oboje kod stanica raka mokraćnog mjehura T24 i stanica raka pluća A549. Korijen roda Asparagus bogat je izvor steroidnih saponina, protodioscina i diosgenina, koji djeluju protiv humanih patogenih gljivica poput Candide albicans, C. glabrata i C. tropicalis. Po svemu sudeći, iako još nedovoljno istražena, divlja šparoga pokazuje moguće djelotvorne učinke u prevenciji bolesti i očuvanju zdravlja.
Današnja uporaba divlje šparoge
Divlja šparoga je sasvim sigurno jedna od najčešćih divljih povrća koje se koristi kao gastronomski specijalitet, no isto tako poželjna je i zbog svojih ljekovitih svojstava. Zbog visokog udjela kalija i niskog udjela natrija, zajedno s aktivnom aminokiselinom asparaginom, ova šparoga koristi se kao prirodni diuretik. Također, potiče rad bubrega, uklanjanje kamenaca u žuči i mokraćnom mjehuru te čisti krv izlučivanjem raznih toksina pa se koristi i za „detoksikaciju“ organizma. Oštrolisna šparoga popularna je i među trudnicama i dojiljama zbog visokog udjela vitamina B9 koji je bitan čimbenik u sintezi nukleinskih kiselina i aminokiselina te samim time neizostavan za pravilan razvoj fetusa. Dokazano je i da uzimanje ekstrakta korijenja šparoga uzrokuje povećanje stvaranja mlijeka u dojkama i obilniju laktaciju. Također, šparoga sadrži i vitamin B6 koji pomaže u sprječavanju nakupljanja homocisteina, aminokiseline čija povećana razina u krvi značajno povećava rizik od srčanih bolesti.
Osim navedenih, divlja šparoga koristi se i u mnogim drugim slučajevima, a također pokazuje i potencijalna antioksidativna, protuupalna i antitumorska djelovanja na zdravlje čovjeka. Možemo se ponadati da će njezin raznoliki kemijski sastav u budućnosti poticati daljnja znanstvena istraživanja o njenom puno većem ljekovitom potencijalu. Nama preostaje uživati u proljetnim šetnjama i branju šparoga za svoje kućne specijalitete.
Literatura
2. Palfi M et al. Total polyphenol content and antioxidant activity of wild and cultivated asparagus in Croatia. Poljoprivreda, 2017, 23(1), 56-62.
3. Bilušić T et al. Antiproliferative and pro‐apoptotic activities of wild asparagus (Asparagus acutifolius L.), black bryony (Tamus communis L.) and butcher’s broom (Ruscus aculeatus L.) aqueous extracts against T24 and A549 cancer cell lines. J Food Biochem, 2019, DOI: 10.1111/jfbc.12781.
4. Ferrara L et al. Nutritional values, metabolic profile and radical scavenging capacities of wild asparagus (A. acutifolius L.). J. Food Compos. Anal, 2011, 24(3), 326-333.
