Čemu čuvarkuća duguje svoje neobično ime, za što se sve koristi i je li njena primjena znanstveno utemeljena saznajte u članku koji slijedi.

Ime

Latinsko ime, Sepervivum tectorum potječe od riječi semper (lat. zauvijek) i vivum (lat. živjeti), zbog svojih mesnatih i uvijek zelenih listova koji nikada ne umiru, te tectorum što se prevodi kao onaj koji raste na krovovima što s vjerovanjem da biljka štiti zgrade od munja i požara, potkrijepljuje simpatični hrvatski naziv za ovu biljku. [1]

Tradicionalna primjena

U tradicionalnoj medicini, svježi sok listova čuvarkuće koristi se za liječenje površinskih ozlijeda kože poput opeklina, osipa, uboda insekata, čireva, bradavica, bolesti oka, kao i kod ublažavanja boli kod zglobova zahvaćenih gihtom kao rashladno i adstringentno sredstvo. Zgniječeni listovi postavljeni iznad obrva se mogu koristiti i za ublažavanje glavobolje, a žvakanje listova može pomoći kod zubobolje. Suvremena istraživanja potvrdila su primjenu soka listova čuvarkuće za liječenje boli u uhu. [5]

Bol u uhu

Vjerojatno najpoznatija primjena čuvarkuće je za liječenje boli u uhu ili otitisa. Otitis je naziv koji se koristi za opisivanje upale ili infekcije uha. Dijeli se na otitis interna, otitis media i otitis externa, ovisno o tome zahvaća li unutarnje uho, srednje uho ili vanjsko uho. Otitis media povezan je s upalom srednjeg uha, koja često nastaje kada se infekcije koje uzrokuju upalu grla, prehladu ili druge respiratorne probleme prošire na srednje uho. Obično je riječ o bakterijskoj infekciji mukozne sluznice uha, a najčešći uzročnici su Staphylococcus aureus i Pseudomonas aeruginosa. Otitis externa mogu uzrokovati uz bakterije i gljivice, poput Candida albicans i nekih vrsta roda Aspergillus. [2]

Što djeluje?

Umjerena antimikrobna aktivnost, testirana na bakterijama povezanim s otitisom, istaknula je i potvrdila razlog učinkovitosti S. tectorum u ublažavanju boli u uhu. Dodatno, pokazalo se da čuvarkuća ima i povoljan utjecaj na kontrolu quorum sensing-a (međustaničnog signalnog sustava u kojem bakterije komuniciraju i reguliraju ekspresiju gena) kod P. aeruginosa. Uočena antimikrobna aktivnost mogla bi se povezati s organskim kiselinama, u prvom redu s jabučnom kiselinom te flavonolnim derivatima, najviše derivatima kemferola. [2,3]

Potencijalne nove primjene

Najnoviji rezultati medicinskih istraživanja potvrđuju da ekstrakt lista čuvarkuće posjeduje antimikrobna, antinociceptivna, rashlađujuća, adstringentna i antioksidativna svojstva. Dokazani su i novi mehanizmi djelovanja testiranih ekstrakata: 

  • aktivacija puta Nrf2, 
  • antagonističko djelovanje na TrPV1 receptorima, 
  • inhibicija aktivnosti HIF-1α, 
  • pojačana apsorpcija glukoze u HaCaT keratinocitima, 
  • agonizam na PPAR-α i PPAR-γ receptorima, 
  • snažan agonizam kanabinoidnih receptora tipa 1, 
  • snažna inhibicija tirozinaze
  • učinak posvjetljivanja kože. 

Mehanizam djelovanja

Kanabinoidni receptor tipa 1 u keratinocitima pomaže u održavanju homeostaze epidermalne barijere (njene propusnosti i diferencijacije) i smanjuje alergijske upalne reakcije tipa Th2, što objašnjava primjenu u liječenju osjetljive kože. Glukoza ima ulogu u metabolizmu keratinocita, tj. njihovoj regeneraciji, pa će pojačana apsorpcija glukoze imati za posljedicu poništavanje stanja osušene, ostarjele kože. Receptori aktivirani proliferacijom peroksisoma (PPAR) su transkripcijski čimbenici koji doprinose barijernoj funkciji kože, aktivaciji β-oksidacije masnih kiselina, regulaciji upale i diferencijacije stanica – važno za procese zacjeljivanja rana i vlaženja kože. Transkripcijski faktor Nrf2 važan je u staničnoj obrani od oksidacijskog stresa pa njegova aktivacija predstavlja obećavajuću strategiju u zaštiti stanica kože od mutacija u procesima keratinizacije i melanogeneze, a što objašnjava upotrebu čuvarkuće u njezi kože nakon sunčevih opeklina. Faktor induciran hipoksijom (HIF-1α) bitan je posrednik homeostaze kisika i regulira kožnu angiogenezu, kontrolira upalne i urođene imunosne odgovore, modulira reakciju kože na sunčevu svjetlost utječući na mehanizam popravka DNA, apoptozu i tumorske procese. Povećani HIF-1α dovodi do odgođenog zacjeljivanja rana, pa je njegova inhibicija poželjna u terapiji upalnih i degenerativnih stanja kože. Za inhibitore TrPV1 kanala opisano je da sprječavaju starenje kože, poboljšavaju bore i izbjeljuju kožu te izgleda da ublažavaju upalu, iritaciju i bol. 

Sažetak dermatoloških aktivnosti ekstrakta čuvarkuće. Izvor: Houseleek, The unusual alpine Aloe Vera, https://www.botanica.ch/

Zbog svega toga, ekstrakt lista čuvarkuće aktivira stanične mehanizme koji su uključeni u zacjeljivanje i regeneraciju kože, pomaže u obnavljanju kože, vlaži i učvršćuje kožu. Osim toga, čini se da je koristan u liječenju učinaka starenja, osjetljive kože i kože oštećene Suncem. [5]

Budućnost

Unatoč potvrdi antibakterijskog učinka kod upale srednjeg uha i drugim istraživanjima koja upućuju na brojne potencijalne koristi soka i ekstrakta listova čuvarkuće, kao biljna droga još uvijek se ne nalazi u Europskoj farmakopeji. Međutim, brojna istraživanja koja dokazuju različite mehanizme djelovanja ukazuju na veliki terapijski potencijal ove biljke pa će možda jednog dana i ona zaslužiti svoje mjesto u farmakopejama.

 

Literatura

1 Čuvarkuća, https://www.plantea.com.hr/, pristupljeno 14.10.2021.

2 Stojković D et al. Ethnopharmacological uses of Sempervivum tectorum L. in southern Serbia: Scientific confirmation for the use against otitis linked bacteria. J Ethnopharmacol, 2015, 24, 297-304.

3 Alberti Á et al. Characterization of phenolic compounds and antinociceptive activity of Sempervivum tectorum L. leaf juice. J Pharm Biomed Anal, 2012, 70, 143-50.

4 Łuczaj Ł et al. Insular Pharmacopoeias: Ethnobotanical Characteristics of Medicinal Plants Used on the Adriatic Islands. Front. Pharmacol, 2021, 12.

5 Houseleek, The unusual alpine Aloe Vera, https://www.botanica.ch/, pristupljeno 14.10.2021.

Izvor fotografije

Dejan Dodic, Pixabay ©DariaMinaeva via Canva.com