Vino je od samih početaka dio naše kulture i možemo se pohvaliti vrhunskim autohtonim vrstama. Normalno da onda i često uživamo u njemu. Dio je svih socijalnih događaja, od obiteljske večere, spoja do izlazaka. Upravo u takvim situacijama često zapnemo u vječnoj diskusiji – crno ili bijelo vino. Dakle, koje je vino zapravo bolje?
Zašto uopće pijemo vino?
Osim okusa i brojnih psiholoških dobrobiti vino pozitivno djeluje i na zdravlje. Razlog tomu je prisutnost bioaktivnih spojeva poput fenola, mikroelemenata, makroelemenata te vitamina. Umjerena konzumacija vina pokazala se preventivnom u razvoju dijabetesa, ateroskleroze, pretilosti, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti.
Fenoli u vinu
U fenole u vinu spadaju fenolne kiseline i flavonoidi. Oni se primarno nalaze u sjemenkama i koži grožđa, a razlog njihovog pozitivnog djelovanja na zdravlje je antioksidativni učinak. Vezanjem slobodnih radikala, keliranjem iona metala i inhibicijom enzima koji uzrokuju oksidativni stres smanjuju oštećenja stanice. Brojna istraživanja pokazala su da se u crnom vinu nalazi do pet puta više ukupnih fenolnih spojeva nego u bijelom vinu. Razlog tomu je razlika u procesu proizvodnje. Crno se vino fermentira zajedno sa sjemenkama i kožom, dok bijelo vino ne. Dodatno tome, u proizvodnji crnog vina prisutan je postupak maceracije pri kojemu dolazi do dodatne ekstrakcije fenola. Dakle, u ovoj rundi pobjeđuje crno vino.
Međutim, odležana vina imaju općenito veći udio ukupnih fenola u odnosu na mlada vina pa odležana bijela vina ovdje mogu parirati s crnim i doprinijeti zdravlju.
Mikro i makroelementi u vinu
Nadalje, prisutnost mikro- i makroelemenata koji su nam nužni za normalno funkcioniranje organizma još je jedno od prednosti vina. Udio kalija relativno je visok i u crnom i u bijelom vinu, bez značajnih razlika. Kalcij i magnezij znatno su zastupljeniji u crnom vinu dok je količina natrija i do pet puta veća u bijelom vinu. Ono što u ovom slučaju daje dodatne bodove crnom vinu je skoro 7 puta veći udio željeza. Nedostatak željeza česta je pojava i može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema kao što su anemija i osteoporoza pa je bolje spriječiti nego liječiti.
Vitamini u vinu
Sljedeća bioaktivna komponenta vina su vitamini. U obje vrste najistaknutiji su vitamini B kompleksa. Kao i fenoli, oni su primarno smješteni u sjemenkama i koži pa je za pretpostaviti da crno vino sadrži puno više vitamina nego bijelo. Istraživanjima je upravo to i potvrđeno. Udio vitamina B1, B2, B3 i B6 puno je veći u crnom vinu. Od navedenih ističe se vitamin B3 kojeg u odnosu na ostale vitamine B kompleksa ima najviše. Kako u crnom tako i u bijelom vinu. B3 vitamin važan je u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina, za funkcioniranje živčanog sustava, cirkulaciju, sekreciju žuči i još mnogo toga.
Kakav točno učinak vino ima na naše zdravlje?
Kako to izgleda u praksi potvrdila su zdravstvena istraživanja. Moderiranom konzumacijom vina dolazi do smanjenja krvnog tlaka te ukupne koncentracije kolesterola i LDL-a. Suprotno tome povećava se koncentracije HDL-a te dopamina i serotonina što ima pozitivan učinak na raspoloženje. Bitno je za napomenuti da bez obzira na to što hrvatske autohtone vrste vina imaju visoki udio alkohola ne dolazi do povećanja u koncentraciji enzima jetre.
U ispitivanju razlike utjecaja crnog i bijelog vina na spomenute parametre dobiveni su različiti rezultati koji se nisu mogli povezati s vrstom. Pretpostavlja se da je to posljedica različitog udjela alkohola. Ono što je zanimljivo je da se koncentracija željeza u krvi nije znatno promijenila nakon konzumacije crvenog vina.
Po svemu, može se zaključiti da značajne razlike između crnog i bijelog vina u utjecaju na zdravlje ipak nema. Bez obzira na sve prednosti koje crno vina ima, diskusija se nastavlja.
Literatura
2. Yang J et al. Iron Deficiency and Iron Deficiency Anemia: Potential Risk Factors in Bone Loss, Int. J. Mol. Sci. 2023, 24(8), 6891.