Bosiljak – kralj začina, čuvar zdravlja

Današnja brza hrana koja nedvojbeno uzima maha u svakodnevnoj prehrani gotovo svakog pojedinca nezamisliva je bez pizze. Ovo jelo danas možemo pronaći u raznim oblicima i kombinacijama, no rijetko kada ćemo na njoj naći bosiljak – začinsku biljku koja je jedna od tri sastavnice originalne pizze Margherite. No, u nas se bosiljak može naći kao dio raznih umaka, juha i salata. Osim što se koristi u prehrani, bosiljak se može pohvaliti i sa svojim ljekovitim svojstvima. Uzimajući u obzir njegovu široku primjenu, ne čudi zašto njegov naziv dolazi od  grčke riječi basileus što znači kralj.

Upoznajte kralja začina!

Obični bosiljak (lat. Ocimum basilicum) jednogodišnja je zeljasta biljka iz porodice usnača (Lamiaceae). Porijeklom je iz tropskih područja srednje Azije, a to bosiljak čini prilično pogodnim i za uzgoj na našem kontinentu. U visinu može rasti čak do 60 cm, listovi su mu ovalni, a njegova stabljika, listovi i cvjetna čaška prekriveni su finim dlačicama. I da, daje cvjetove iako ih mnogi od vas vjerojatno nisu nikada vidjeli, a mogu biti crvenkasti, žućkasti ili bijeli. Međutim, ono po čemu je bosiljak najviše prepoznatljiv zasigurno je njegov karakterističan aromatičan miris.

Bosiljak je puno više od ugodnog mirisa

Kao i većina biljnih vrsta iz porodice usnača, bosiljak svojim kemijskim sastavom obiluje eteričnim uljem koje je odgovorno za aromatičan miris i osebujan okus. Glavne aktivne sastavnice eteričnoga ulja su monoterpenski spojevi poput estragola, citronelola, geraniola i eugenola. Ove sastavnice često se koriste u proizvodnji parfema pa je tako i bosiljak kroz povijest bio važan u proizvodnji parfema i mirisa. Međutim, ovi monoterpeni pronašli su i neke druge primjene.

Citronelol i geraniol značajni su repelenti (odbijaju kukce), a eugenol se koristi kao lokalni antiseptik i anestetik. Kako biljke proizvode eterično ulje da zaštite sebe, tako se i mi konzumacijom bosiljka možemo obraniti od brojnih patogenih bakterija. Uz to, sastavnice eteričnog ulja bosiljka pozitivno djeluju na probavni trakt pa je zato ova biljka izvrsna protiv nadutosti i za poticanje apetita.

Antioksidansi: glavno oružje protiv bolesti

Osim sastavnicama eteričnog ulja, bosiljak se može pohvaliti bogatim antioksidativnim sastavom. Najvažniji antioksidansi su antocijani – fenolni spojevi koji štite naš organizam od negativnog utjecaja slobodnih radikala, odnosno djeluju protuupalno. Tim učinkom dolazi do usporavanja starenja, snižavanje razine kolesterola u krvi te umanjivanja rizika za nastankom tumora. Također, antioksidansi vrlo povoljno utječu na zdravlje srca i krvnih žila. Neke studije dokazale su hipoglikemijski učinak bosiljka, pa svoju primjenu može pronaći i u kontroli šećerne bolesti.

Primjena je sigurna, ali…

Bosiljak najčešće primjenjujemo u hrani i tada najviše pomaže kod poticanja probave i apetita te kod upale unutarnjih organa. Ako se primjenjuje kao čaj, najbolje će utjecati na bolesti dišnih putova i ublažavanja simptoma prehlade i astme. Čaj se može konzumirati i prije spavanja čime će olakšati san i postići umirujuće djelovanje na pojedinca. Iako je bosiljak pretežno siguran za primjenu, trebale bi ga izbjegavati trudnice i žene koje planiraju trudnoću. S druge strane, eterično ulje i iscrpine (ekstrakti) bosiljka ne bi se smjeli kombinirati s antidijabeticima i lijekovima za snižavanje kolesterola.

Uzgojite ga u vlastitom domu

Bosiljak je biljka čiji uzgoj zahtjeva dosta pažnje, pa je zato važno osigurati mu puno sunca i vode. Budući da je idealna temperatura za klijanje bosiljka 18 – 20 °C, svatko ga može uzgojiti u svom domu. Dakle, potrebno je uložiti nešto truda u uzgoj ove biljke, ali zauzvrat se ne dobije samo ukusan začin, već sjajan izvor zdravlja. Bosiljak se može koristiti u raznim jelima te se smatra prilično sigurnim za konzumaciju; osim kod trudnica koje bi ga trebale izbjegavati. S druge strane, prije uporabe određenih ljekovitih pripravaka bosiljka (poput ekstrakata) važno je konzultirati se sa zdravstvenim djelatnicima.