Esencijalna ulja kao prirodni repelenti

Dolaskom toplijih i dužih dana više se vremena provodi u prirodi, a uz to počinje i sezona komaraca. Kako bismo se zaštitili od potencijalne zaraze koju mogu prenositi komarci često posežemo za sintetskim repelentima, no postoji li i prirodno rješenje?

Ženke komaraca

Komarci su vektori mnogih zaraznih bolesti. Rod Anopheles može prenositi malariju i filarijazu, Aedes virus žute groznice, dengue i chikungunyu, a rod Culex je vektor za Virus Zapadnog Nila, japanski encepatitis i filarijazu.

Za potpuni razvoj ličinki komarca potrebni su proteini kojih u nektaru nedostaje. Izvor tih proteina je ljudska ili životinjska krv koju ženke isišu ubodom na koži. Prilikom uboda ženke ubrizgaju slinu koja može sadržavati patogene koji dolaskom u ljudski organizam završavaju obaveznu fazu životnog ciklusa.

Širenje takvih bolesti važno je spriječiti kontroliranjem populacije komaraca te koristiti repelente kako bi se slijetanje na kožu i ubodi spriječili.

Metode kontrole komaraca

Metode se dijele na kemijske, nekemijske i biološke. Kemijske metode podrazumijevaju sintetske i prirodne repelente. Nekemijske metode se dijele na fizičke (mreže i zamke za komarce) i mehaničke (različite vrste muholovki), a pod biološke spada uzgoj posebnih vrsta riba koje se hrane ličinkama komaraca.

Korištenje kemijskih repelenata je vrlo često u upotrebi. Najpoznatiji spojevi koji se koriste su N,N-dietil-m-toluamid (DEET) i permetrin.

Kemijski repelenti su često štetni za ljude i životinje pa se zbog toga traže prirodni koji bi imali isto djelovanje, ali bez toksičnosti.

Inovativnost su transdermalni flasteri koji direktno u krvotok otpuštaju prirodne repelente postižući 24-satnu zaštitu od komaraca. Aktivni sastojci u tim flasterima je vitamin B1 (tiamin).

Esencijalna ulja

Esencijalna ulja su tekuća, hlapljiva, rijetko obojena, topljiva u lipidima i topljiva u organskim otapalima gustoće općenito niže od gustoće vode. Nastaju kao sekundarni metaboliti biljaka, a mogu imati antibakterijsko, antiviralno, antifungalno i insekticidno djelovanje.

Postoji približno 17 500 aromatičnih biljaka od kojih se tristotinjak esencijalnih ulja koristi u farmaceutskoj industriji, kozmetici te u parfemima.

Kao repelenti koriste se ulja limunskog eukaliptusa (Eucalytus citriodora), citronele (Cymbopogon nardus), paprene metvice (Mentha x piperita) te mirisnog muškatla (Pelargonium graveolans). Neka ulja u visokim koncentracijama mogu izazvati iritaciju kože pa je vrlo bitno ulja koristiti s oprezom.

Također je utvrđeno je da timutski papar (Zanthoxylum armatum), nim (Azadirachta indica) i divlja kurkuma (Curcuma aromatica) imaju odbijajuće djelovanje protiv komaraca.

Lavanda

U našem je podneblju lavanda poznata kao prirodan repelent ugodna i umirujuća mirisa. Ona u svome sastavu sadrži limonen, linalool, linail acetat, eukaliptol i kamfor koji su poznati po  repelentnom djelovanju.

20%-tna uljna otopina Lavandule angustifolie daje efikasnu zaštitu od uboda 8 sati, a zbog antiseptičkog djelovanje mogu se nanositi i nakon uboda. Osim nanošenja na samu kožu, sadnja lavande u vrtu, može u manjoj mjeri otjerati komarce ako se nalazimo u blizini.